Europska komisija objavila je u četvrtak izvješće o evaluaciji ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF) tijekom razdoblja 2007. – 2013., s posebnim izvješćem za svaku državu članicu. Izvješće pokazuje da je do kraja 2014. najmanje 9,4 milijuna europskih građana našlo posao uz pomoć Fonda, a 8,7 milijuna steklo je neku kvalifikaciju ili certifikat.
- Izvješće pokazuje da je Europski socijalni fond u sedam godina pomogao milijunima europskih građana da nađu posao ili steknu dodatne vještine i kvalifikacije. Europski socijalni fond odigrao je presudnu ulogu u funkcioniranju tržišta rada svih država članica, pomogao je da se moderniziraju službe za zapošljavanje, podupirao obrazovne sustave i opće djelatnosti javne uprave te pomogao društvenim skupinama u najnepovoljnijem položaju. Sad bismo to trebali nadograditi ulaganjem u ljudski kapital Europe: radnike, mladež i sve koji traže posao – rekao je potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.
- Evaluacija je dokaz da Europski socijalni fond doista mijenja život Europljana. On nam je glavno sredstvo ulaganja u ljudski kapital. Zahvaljujući europskoj potpori milijuni ljudi našli su posao, unaprijedili vještine ili izašli iz siromaštva i socijalne isključenosti. To je prava solidarnost - dodala je Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage.
ESF je najstariji fond EU-a, osnovan 1957. Ugovorom iz Rima. Njime se potiču zapošljavanje i socijalna uključenost i glavni je alat Europe za ulaganje u ljudski kapital.
Porazno izvješće za Hrvatsku
Prema izvješću za Hrvatsku (.pdf), kod nas su glavni izazovi u 2007. bili velik broj ljudi izvan tržišta rada i nedostatak traženih vještina. ESF je zbog navedenog više od polovice novca investirao u razvoj ljudskog kapitala, a trećinu na poboljšanje pristupa tržištu rada.
Program je obuhvatio 17 tisuća sudionika, od kojih je 1092 dobilo novu kvalifikaciju, a 177 ušlo u radni odnos. Hrvatska je od 179 milijuna ponuđenih eura iskoristila samo 76, odnosno 42.5 posto, što je daleko ispod prosjeka ostalih članica od 79 posto.
Iz fonda ocjenjuju da su intervencije i napori Hrvatske za zaposlene i neaktivne građane bile osrednje učinkovite u njihovom približavanju tržištu rada.