Coface Top 500: Poljski Orlen je najbolja kompanija u CEE regiji

Coface ističe da je inflacija u 2024. godini naglo pala s prosječnih 10 na oko 3 posto, što je donijelo olakšanje i poduzećima i potrošačima. No istodobno, ukupni promet među 500 najvećih kompanija smanjio se za 3,7 posto, ponajprije zbog kontrakcija u petrokemijskom sektoru. Ipak, prosječni prihodi tih kompanija porasli su 3,1 posto, što upućuje na stabilnije temeljne trendove u široj ekonomiji.

Profitabilnost je bila pod snažnim pritiskom: neto profitne marže pale su s 4 na 3,2 posto. Glavni razlozi su rast troškova rada, viši troškovi financiranja te slabiji izvozni učinci zbog stagnacije Njemačke i povećanih globalnih trgovinskih napetosti. Dio tereta amortiziran je snažnom potrošnjom kućanstava i priljevom sredstava iz EU fondova.

Među državama regije vidljive su značajne promjene. Poljska ostaje gospodarski motor s 178 kompanija na listi i više od 1,2 milijuna zaposlenih, ali njezin je udio blago pao zbog jačanja zlota i manjka radne snage. Češka je povećala zastupljenost zahvaljujući ranijem početku labavljenja monetarne politike, dok Rumunjska – druga najveća ekonomija regije – ostaje slabo zastupljena u Top 500 zbog trajnih strukturnih slabosti.

Na samom vrhu rang-liste dominira kontinuitet. Orlen je ponovno najveća kompanija u CEE-u unatoč padu prihoda, dok je Škoda Auto zadržala drugo mjesto uz rast prihoda i profita u godini velikih izazova za europsku autoindustriju. Trgovački div Jeronimo Martins Polska pretekao je MOL i zauzeo treće mjesto, što odražava normalizaciju uvjeta u petrokemiji i jačanje maloprodaje. Među najznačajnijim usponima izdvajaju se Lidl Polska, koji je skočio s 14. na 9. mjesto, te Vilniaus Prekyba iz Baltika, koja je napredovala s 17. na 13. poziciju.

Industrija stagnira

Sektorski trendovi upućuju na rast trgovine i stagnaciju industrije. Industrijski sektor, uključujući kemikalije, naftu, farmaciju te automobilsku i transportnu industriju, ostaje najveći, ali stagnira pod utjecajem globalnih pritisaka i klimatskih regulativa EU-a. Nasuprot tome, nespecijalizirana trgovina bilježi rast prometa od 6,2 posto i skok profita od 25 posto, iako marže ostaju niske. ICT i proizvodnja električne opreme razvijaju se divergentno: digitalne usluge rastu, dok proizvodnja zaostaje. Energetski sektor bilježi pad nakon stabilizacije tržišta, a poljoprivredno-prehrambeni sektor ostaje stabilan zbog otpornosti potražnje i europskih potpora.

Tržište rada ostaje zategnuto. Zaposlenost među Top 500 kompanijama porasla je tek 0,8 posto, dok su realne plaće snažno rasle, osobito u istočnoj Europi. Nespecijalizirana trgovina predvodi u zapošljavanju, dok industrija i dalje pruža najširi spektar radnih mjesta. Coface upozorava da visoka potražnja za radnicima i demografski pad pojačavaju dugoročne strukturne rizike za konkurentnost regije.

Nastavak umjerenog rasta

Prema Mateuszu Dadeju, regionalnom ekonomistu Cofacea, umjeren rast BDP-a trebao bi se nastaviti, potaknut domaćom potrašnjom i ulaganjima iz EU-a, uz potporu postupnog monetarnog ublažavanja. No trajna slabost njemačke ekonomije i globalni trgovinski poremećaji i dalje predstavljaju ozbiljan rizik. Jaroslaw Jaworski, CEO Cofacea za srednju i istočnu Europu, zaključuje da CEE Top 500 lista pokazuje otpornost i prilagodljivost kompanija, ali i jasnu potrebu za strateškim ulaganjima u digitalizaciju, zelene tehnologije i razvoj radne snage kako bi regija zadržala zamah u sve nestabilnijem globalnom okruženju.