Trećeg i posljednjeg dana 11. Combisove konferencije u Šibeniku, zaposlenici kompanije ponudili su u zaključnom predavanju svoju viziju bliske budućnosti.
Dean Muhoberac je sudionicima predstavio kako će izgledati jedan dan u životu fiktivne Ane za 33 godine od danas. Probudit će ju pametni jastuk točno u optimalnom trenutku, taj će jastuk potom njenom aparatu za kavu poslati naredbu da počne raditi kavu, a osobnom asistentu, robotu, naredbu za izradu doručka. Taj će doručak, dakako, biti točno ono što Ani treba taj dan.
>>>Combis konferencija: Suosnivač Skypea podijelio ‘neuspjehe koji uče više od uspjeha’
Ona će potom sjesti u svoj solarni autonomni auto koji će je odvesti na posao, gdje će pomoću glasa, gestikulacija i specijalnog zaslona na glavi obavljati svoje zadatke. Imat će mikrofon ugrađen u zub i slušalicu u uho, tako da neće biti potreban telefon, a sa partnerima iz stranih zemalja razgovarat će na hrvatskom jer će tehnologija automatski prevoditi njen razgovor. Na putu kući dobit će obavijest da joj nedostaju određene namirnice koje će naručiti iz auta i dobiti dronom čim dođe kući.
U zaključku, Muhoberac je istaknuo kako trenutno samo u SAD-u postoji 350 tisuća otvorenih radnih mjesta u ICT industriji, dok ih obrazovni sustav izbacuje oko 300 tisuća, što sugerira da ćemo u budućnosti svi morati biti znatno više informatički potkovani.
Cloud era
Nako njega, govornicu je preuzeo njegov kolega Igor Dužević koji je govorio o budućnosti računalstva u oblaku, odnosno cloudu. Prije početka napomeno je kako neke od tehnologija spomenute u ranijem predavanju već koristi kod kuće. Rekao je kako će sve prolaziti kroz podatkovne centre koji svoje početke vuku iz 1946. godine u Americi.
Cloud era donosi elastičnost, ekonomičnost i efikasnost, a budućnost ove tehnologije leži u softverski definiranim podatkovnim centrima koji će trenutno odvojene stupove clouda objediniti horizontalno.
>>>‘Challenge the Future’: Trodnevna Combis konferencija započela analizom socijalnih mreža
Nenad Trajkovski govorio je o budućnosti kolaboracije, koja se oduvijek temeljila na informaciji. Ona se može nalaziti na tri mjesta, pojasnio je, u glavi, na papiru ili nekom uređaju, s tim da je problem danas da se nalazi na konkretnom uređaju kojem treba pristupiti da bi se došlo do te informacije.
U budućnosti će biti nevažno gdje se nalazi i do nje će se dolaziti s lakoćom. Sve će naime, biti unificirano i standardizirano (neovisno o kojem se uređaju ili operativnom sustavu radi), a pretraživanje informacija biti će izrazito personalizirano i odvijati se kroz kontinuiranu spojenost na Internet (za razliku od danas, kada se je potrebno spojiti se na Internet na nekoj pristupnoj točki).
‘Internet svega‘
O jednoj od najnovijih tehnologija, internetu svega, više je rekao Dražen Nežić, koji uzlet spajanja svih uređaja na Internet smješta u 2013. godinu, premda je koncept nešto stariji i seže u 1982. Problemi ovog trenda su napajanje (potreba za fizičkim napajanjem uređaja), spojenost (pristup internetu) i izostanak standardizacije.
U skoro vrijeme, na IOT će se najviše oslanjati velike kompanije i gradovi (komunalne usluge, promet itd.), dok će pojedini korisnici pristup tehnologiji imati kroz pametne domove. Upozorio je da Internet svega donosi mnoge pogodnosti, ali i etičke dileme o kojima će se morati uskoro početi više razmišljati.
>>>Kriptovalute: DA Power Play zaključio prvi ICO u Hrvatskoj, prikupio 2,6 milijuna dolara
Sljedeća stanica bio je computer vision, odnosno računalni vid, o čijem razvoju, napomenuo je Damir Kipčić, ovisi domet strojnog učenja, odnosno umjetne inteligencije. Iako su dosad napravljeni veliki iskoraci u učenju strojeva da vizualne informacije točno prepoznaju i razumiju, odnosno stave u pravilan kontekst (oko 70 posto je trenutna razina uspješnosti strojeva u raspoznavanju vizualnih informacija), potrebno je usavršiti ovaj vid tehnologije.
Računalni vid već se koristi u nizu područja, od medicinske dijagnostike, preko sporta (je li lopta prešla crtu) do nadzora vozila, a buduće primjene uključuju širenje ovih sposobnosti i mnoge nove. Tako će strojevi bolje upravljati prometom, obavljati medicinske zahvate i analizirati video sadržaje u okviru big data analitike (danas su u tom pogledu vrlo ograničeni).
- Budućnost računalnog vida je u umjetnoj inteligenciji, a umjetna inteligencija nikad neće biti inteligentna bez računalnog vida, zaključio je na kraju Kipčić.
Sigurnost
Posljednje izlaganje pripalo je Bojanu Alikavazoviću, koji se pozabavio problematikom sigurnosti. Uvijek postoje korisnici tehnologije koje ne brinu moralne i etičke ograde, ustvrdio je, i naveo primjere rušenja ključnih sustava poput elektrana ili upadanje u sustave upravljanja vojnim dronovima kao neke od trenutnih izazova.
U budućnosti se tema sigurnosti neće ticati samo stručnjaka za ovo područje, nego svih, a privatnost će biti roba koja će se kupovati (plaćat će se stručnjacima za kontrolu privatnih podataka i njihovo uklanjanje iz javne domene).
[caption id="attachment_296123" align="aligncenter" width="750"]
Mia Dimšić[/caption]
- Računalna sigurnost je zasigurno tema koja će uskoro svima postati bliska. U budućnosti će ona poprimiti posve drugačiju dimenziju i neće biti samo tema nas stručnjaka. Ubrzo ćete provoditi više vremena educirajući djecu o online sigurnosti, kupovat ćete automobile koji imaju istaknut certifikat o softverskoj sigurnosti, a možda i zatražiti usluge kompanija koje će vam omogućiti brisanje vašeg identiteta s interneta, rekao je Alikavazović.
>>>GDPR: Od iduće godine rigorozne europske obveze u zaštiti osobnih podataka
Ovogodišnja konferencija okupila je rekordnih 500 posjetitelja i više od 50 predavača koji su pripremili gotovo 40 predavanja. Uz Hrvatski Telekom, partnera konferencije, Combis konferenciju su podržali platinum sponzor Cisco, zlatni sponzori Citrix, Commvault, Dell EMC i Intel, Fortinet, Hewlett Packard Enterprise, Palo Alto Networks, Veeam Software i Wacom Europe GmbH, srebrni sponzori Lexmark i VMware, sponzor Lenovo te medijski pokrovitelji ICTbusiness.info, Jutarnji list, Lider, Mreža, Netokracija, Novi list, Studentski.hr, ŠibenikIN, tportal.hr i Večernji list. Konferenciju podržavaju i Euroherc osiguranje, službeni osiguravatelj Combis konferencije te Algebra,akademski partner Combis konferencije.