Prva visoka škola za komunikacijski menadžment u Hrvatskoj Edward Barneys organizirala je svoju drugu konferenciju intrigantnog naslova: "Život u kriznom modelu: vrijeme za redefiniranje značenja i prakse". O tome kako izgleda kada su glasnogovornik ili novinar, poslovna organizacija ili mediji, suočeni s kriznom situacijom, puna dva dana govore vodeći stručnjaci PR-a, korporativnog komuniciranja, komunikacijskog menadžmenta.
Svi zainteresirani okupljeni u Cinestaru, u zagrebačkom Branimir centru, tako su imali prigodu čuti kako se organizacijska pretvorila u osobnu krizu. Iskustvo nekadašnjeg glasnogovornika zračne luke u Amsterdamu kada se putnički zrakoplov 1992. godine zabio u stambenu zgradu pri čemu je poginulo 43 ljudi bilo je upravo takvo. Ono je nagnalo Pieta Verhoevena da se, sa znanstvenog aspekta, posveti fenomenu kriza, komunikacijskim kanalima, svim relevantnim faktorima koji definiraju i učinke krize na ljude i načine komuniciranja u kriznim situacijama. Što je, svakome tko želi jednog dana raditi u odnosima s javnošću, dobrodošao uvid.
- S krizom se suočavamo i u osobnom i u poslovnom životu. Prije sam radio kao glasnogovornik zrakoplovne luke u Amsterdamu i iskusio sam mnoge krize, radeći tamo. Te noći kada se Boing zabio u zgradu ja sam bio dežuran glasnogovornik. Primio sam poziv od novinara koji me nazvao i rekao mi da se dogodila nesreća. U prvi mah, nisam mu vjerovao, rekao je u uvodnom dijelu izlaganja Verhoeven.
- Bili smo pripremljeni za ovakvu situaciju, jer postoje različite upute kako i što komunicirati u slučajevima poput ovog. Tehnički smo dobro odradili posao, ali ono na što nisam računao bio je emotivni učinak koji je takva kriza imala na zaposlenike, rekao je Verhoeven. Pojasnio je, naime, kako se kriza organizacije prelila u njegovu osobnu krizu, jer je vrlo brzo, nakon takvih događaja (pao je još jedan zrakoplov nedugo nakon ove tragedije), razvio strah od letenja.
- Počeo sam se bojati letjeti. Malo je nezgodno kada ste glasnogovornik zračne luke, a patite od straha od letenja. Međutim, otišao sam na terapiju kod psihologa, koji mi je rekao kako je to uobičajeno u toj branši. Shvatio sam kako organizacijska kriza može potaknuti osobnu, a to me je nagnalo da se tom pitanju posvetim dublje, rekao je Verhoeven, danas stručnjak za komunikaciju u kriznim situacijama.
Istaknuo je kako danas živimo u stanju stalnih kriza, međutim kako u takvim situacijama mediji, za razliku od općih uvjerenja, pogotovo nacionalni, tradicionalni, državni, mainstream mediji, imaju izrazito pozitivnu ulogu. Njima, naime, ljudi u takvim situacijama najviše vjeruju.
- Jednom kada se proširi panika na društvenim medijima, upravo su državni i nacionalni mediji ti koji pruže provjerenu, točnu informaciju i smanjuju paniku. "Gatekeeperi" daju odgovarajući okvir, okupljaju ljude i situaciji daju smisao, rekao je Verhoeven.
Jedna od govornica bila je i profesorica Ekonomskog fakulteta i stručnjak za PR Ana Tkalac Verčić koja je istaknula kako je područje krizne komunikacije iznimno zahtjevno za znanstveno istraživanje jer ‘u takvim situacijama nitko ne želi da usred oluje stoji akademik i izdaje upute i upitnike‘.
Što se Hrvatske tiče, istaknula je kako se PR dobro razvija, ali ističe da i dalje postoje određeni stereotipi kada je u pitanju posao javnog komuniciranja.
- Jedan od tih stereotipa odnosi se na stav da je PR sredstvo kojim se može u medijima dobiti besplatna reklama. To je potpuno pogrešan stav, baš kao i stav da glasnogovornici ne trebaju sudjelovati u donošenju odluka. U Hrvatskoj svi žele imati glasnogovornika, često su to mlade i atraktivne osobe koje samo čitaju ono što im je netko drugi napisao. Glasnogovornik mora sudjelovati u odlučivanju, a najbolji glasnogovornik je direktor kompanije, osoba koja odlučuje, jer je njegova ili njezina izjava najvjerodostojnija, rekla je Tkalčec.
Communication Management Forum traje dva dana. Na njemu sudjeluje 90 ljudi iz 70 različitih institucija.