Cilj Vlade Republike Hrvatske je da Ina bude profitabilna i uspješna s vertikalnom integriranošću, rekao je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike na konferenciji za novinare, govoreći o stanju u području energetike u 2018. i o planiranim aktivnostima u ovoj godini. Rekaoje da Vlada ne odustaje od namjere otkupa MOL-ovog vlasničkog udjela u Ini, te da ne odbijaju mogućnost da nakon stupanja novog prijedloga Zakona o Ini na snagu dopuste MOL-u da prijeđe 50 posto vlasništva u Ini ako bude imao dobar poslovni plan.
- Držimo da uspješna i efikasna Ina nema alternativu. Objava premijera Plenkovića pred Božić 2016. godine o našoj želji da otkupimo dionice Ine od mađarskog MOL-a je nešto od čega Vlada nije odustala. Taj proces nije jednostavan. U njemu postoje točke koje ga usporavaju, rekao je Ćorić.
>>>Štern o izmjeni zakona o privatizaciji Ine: Priprema za dogovor s MOL-om
Dodao je da je za to nužno restrukturiranje njezinih rafinerija te da je trenutno stanje takvo da Rafinerija u Rijeci radi sa 70 do 80 posto, a u Sisku s 30 posto kapaciteta.
- Transformacija rafinerijskog kompleksa u Sisku koja se planira donosi maksimalno moguće zadržavanje zaposlenosti, a povezana je i s ulaganjima u rafineriju u Rijeci i u druge dijelove poslovanja. Odluka je to menadžmenta Ine, koja nema alternativu, neovisno o tome je li Hrvatska vlasnica 44 ili 100 posto dionica Ine, naglasio je Ćorić.
Osvrnuvši se na prijedlog izmjena i dopuna zakona o privatizaciji Ine, rekao je da se tako osigurava ‘maksimalno moguća zaštita interesa Republike Hrvatske‘ te da nisu u pravu oni koji ih vide kao mogućnost promjene Inina sjedišta ili otvorena vrata za ulazak treće u Inu.
LNG – dominantno hrvatsko vlasništvo
Što se tiče LNG terminala, rekao je da koliko god Vlada gospodina Plenkovića bude vodila energetsku ekonomsku politiku Republike Hrvatske bez alternative, LNG terminal na Krku bit će dominantno hrvatsko vlasništvo.
>>>Ministar Ćorić se ispričao što nisu bolje pojašnjene činjenice o LNG terminalu
- LNG projekt na Krku strateški je važan projekt Republike Hrvatske koji pridonosi diverzifikaciji dobave i sigurnosti dobave plina. Od samog početka tom projektu hrvatska javnost pristupa sa značajnim interesom. Vodit će se razgovori s Mađarima koji žele sudjelovati u vlasništvu, ali vlasništvo će biti u dominantno hrvatskim rukama, istaknuo je Ćorić te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina.
Ćorić se osvrnuo i na zakonodavnu aktivnost te izdvojio zakone koje smatra bitnima. Izdvojio je zakon o racionalizaciji agencija te Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
- Krajem prošle godine smo konačno išli na natječaj za eksploataciju i istraživanje na sedam polja u području Panona. U planu je i istraživanje i eksploatacija na području Dinarida. Republika Hrvatska s obzirom na svoj potencijal tek dio svojih potreba energenata namiruje iz vlastite proizvodnje, a držimo da upravo zbog toga daljnje istraživanje i eksploatacija predstavljaju šansu da se naš proizvodni potencijal obnovi i upravo taj natječaj, ali i natječaji koji slijede omogućuju RH da se to dogodi, uvjeren je Ćorić.
Djelomična liberalizacija tržišta plina
Podsjetio je da je tijekom 2018. donesen i novi Zakon o tržištu plina za kojim su, kako je rekao, plinsko tržište djelomično liberalizirali s jedne strane, a s druge omogućili da se unatoč toj liberalizaciji cijena plina za našu najosjetljiviju kategoriju zadrži na istoj razini.
Spomenuo je i novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, istaknuvši da RH ima izuzetni velik potencijal upravo u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije.
- Činjenica da taj potencijal u prethodnom razdoblju nije dovoljno iskorišten nagnalo nas je da donošenjem novog zakona omogućimo i osiguramo da se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije odvija u RH uz manje administrativno opterećenje i držimo da će i programi s kojima idemo tijekom ove godine dovesti do toga da se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije poveća, najavio je Ćorić te istaknuo da je u siječnju realiziran dvosmjerni tok plina između Hrvatske i Slovenije s kapacitetom od 30.000 kubni metara na sat.
Na pitanje mogu li građani ove godine očekivati rast cijena struje i plina, rekao je da za struju to nije izgledno, ali ni za plin do kraja ogrjevne sezone, no da ne želi kalkulirati, dodavši da će nakon toga cijena toga energenta ovisiti o tržišnim kretanjima.