Aktualno
StoryEditor

Čovječanstvo će preživjeti niske stope plodnosti

18. Lipanj 2018.

Rast ljudske populacije tijekom povijesti brojni su demografi i ekonomski analitičari smatrali pesimističnim. Veliki nesrazmjer između rasta ljudske populacije i potrebe za proizvodnjom hrane, prema njihovim su mišljenjima, bile pogubne za čovječanstvo.

Prema mišljenju engleskog ekonomista i demografa Thomasa Malthusa, u samom početku devetnaestog stoljeća, stanovništvo se razmnožavalo brže od proizvodnje hrane i u budućnosti bi, smatrao je, ljudi bili osuđeni na bijedu i siromaštvo ukoliko se ne preduzimu mjere ograničenja porasta stanovništva. Prema Malthusovim predviđanjima rasta populacije, 1998. godine trebalo je biti čak 256 milijardi ljudi, a hrane samo za 9 milijardi ljudske populacije. No, očigledno njegova se teorija pokazala potpuno krivom.

Isto tako, biolog Paul Ehrlich upozoravao je u svojoj knjizi ‘Populacijska bomba‘ kako bi neobjašnjen rast stanovništva mogao dovesti do masovnog gladovanja sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Upozorio je i na skorije veliko smanjenja broja ljudi i prirodnih resursa zbog nužne preraspodjele od bogatih prema siromašnima.

Globalna populacija imala je porast, ali i proizvodnja hrane. Njihova predviđanja zasigurno je pobila tehnologija. Tijekom života Malthusa i Ehrlicha ljudi su i dalje imali velike obitelji, svaka žena rodila je u prosjeku petero djece tijekom svog života. No, ubrzo nakon Ehrlichove knjige, to se počelo mijenjati.

>>>Nema žena, nema ni djece: U Hrvatskoj lani najmanje novorođenčadi u posljednjih 100 godina

Svijet se danas približava onoj magičnoj razini, zahvaljujući fenomenu poznatom kao demografska tranzicija koja podrazumijeva prijelaz s tradicionalnog na moderni režim reprodukcije stanovništva, piše Bloomberg.

U većini zemalja, ukupna plodnost pada s visoke razine od oko šest ili sedam djece do dva ili manje po obitelji. Urbaniji život povećao je troškome podizanja djeteta, a veliki faktor u tome ima i u visokim razinama obrazovanje žena, oslobađajući ih od tradicionalnih rodnih normi. No, niti jedan od tih čimbenika nije privremen. Drugim riječima, demografska tranzicija vjerojatno predstavlja konačnu pobjedu nad Malthusovskom prijetnjom.

>>>Koliko košta imati dijete u Hrvatskoj?

Kako je ukupna svjetska plodnost pala, globalni problemi prešli su na regionalne. Ako neka područja i dalje imaju velike obitelji, one će s vremenom prerasti regije s ograničenim rastom stanovništva, što će uzrokovati opću stopu rasta plodnosti. Smatra se da će samo neke regije u svijetu imati puno više djece od ostalih.

Dosad su te zabrinutosti neosnovane. Prije deset godina mnogi su vjerovali da će muslimanska kultura, s naglaskom na tradicionalne rodne uloge, prkositi demografskoj tranziciji. Ali stope plodnosti stagnirale su u većinskim muslimanskim zemljama.

>>>Istraživanje: Novi očevi sve stariji, majke za petama

Regija svijeta koja ima velike stope plodnosti je subsaharska Afrika. Uz stopu plodnosti od oko pet rođenih po ženi, to je jedina regija svijeta koja ima velike obitelji. Ali čak i tamo postoje znakovi promjene sve većem broju zemalja.

Naravno, valja istaknuti da niža stopa plodnost neće ‘deaktivirati‘ populacijsku bombu. Ujedinjeni narodi projiciraju da će globalno stanovništvo porasti na više od 11 milijardi do kraja stoljeća.

>>>Svakog dana iz Hrvatske se iseljava 180 osoba

Smanjen globalni rast stanovništva ne znači kraj svih demografskih problema, velik dio regija bit će preplavljen ljudima, a mnogi od njih će se htjeti preseliti u druge zemlje u potrazi za boljim gospodarskim prilikama ili kako bi izbjegli ratove. Taj pritisak migracije bit će osjetljiv predmet mnogim narodima, kako je i pokazao nedavni izbjeglički val u Europi, piše Blooberg.

Ali izgledno je kako se Malthusovo i Ehrlichovo predviđanje neće dogoditi. Čovječanstvo je dobrovoljno ograničilo svoju reprodukciju i time je populacijska bomba ‘ublažena‘.

23. veljača 2024 15:42