Premda su još nedovoljno prepoznati kao isplativi, barem u odnosu na projekte obnovljivih izvora energije, projekti energetske obnove i energetske učinkovitosti od posebne su važnosti za lokalne sredine jer neposredno poboljšavaju kvalitetu života u lokalnim zajednicama. Kako su na konferenciji Croenergy 2017 ispričali predstavnici bankarskog sektora, glavni problemi su nedostatak izvora equity sredstava kod investitora te izostanak konkretnih poticaja, potonje barem u usporedbi s obnovljivim izvorima energije. A pritom bi bilo dobro i pridržavati se postavljenih pravila igre, a ne mijenjati ih kako se mijenja politička situacija.
>>> Konfrencija Croenergy 2017: Mijenja se svijest o energetskoj učinkovitosti
- Europska investicijska banka (EIB) kao razvojna banka EU drži se europskih prioriteta, a jedan od najvažnijih su energetska učinkovitost, održivi energetski sustav. EIB u Hrvatskoj, u smislu izravnih kredita, ima ograničenje prema dole. Možemo izravno financirati samo projekte veće od 25 milijuna eura, a ostale financiramo preko HBOR-a i pet velikih poslovnih banaka. Spremni smo financirati sve projekte energetske učinkovitosti i održivosti, bilo samostalno bilo preko komercijalnih partnera, a osim toga. EIB sudjeluje i u pripremi projekata – rekao je Anton Kovačev, šef ureda EIB-a u Hrvatskoj.
Kao i EIB, i EBRD ima donju granicu za financiranje energetskih projekata. Smije financirati samo projekte veće od 5 milijuna eura, međutim, istovremeno preko komercijalnih banaka za manje energetske projekte, u koje se zasigurno ubrajaju i oni iz područja energetske obnove, plasira 60 milijuna eura.
- Trenutno radimo na realizaciji financiranja za EL-TO Zagreb, vjerujemo da ćemo do kraja godine potpisati ugovor i realizacija projekta bi mogla početi već iduće godine. Kao financijer možemo osigurati sredstva samo za polovicu projekta, a spremni smo ponuditi 15 do 18 godina ročnosti za javne te oko 10 godina za privatne projekte – kazao je Hrvoje Jazvić iz EBRD-a.
>> > HEP planira do 2021. izgraditi nov KKE EL-TO Zagreb
Josip Pavković iz HBOR-a izložio je da se veliki broj investitora još uvijek nije odlučio na ulaganja u energetsku učinkovitost i energetsku obnovu, premda instrumenti financiranja, barem sa strane te banke, već dulje vrijeme postoje. Obnovljivi su, upozorio je, imali poticajnu tarifu, a energetska učinkovitost tek u posljednje vrijeme stječe popularnost.
- Postoji velika razlika u financiranju obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. Ljudi se bore s prizemnijim problemima, da poduzeće preživi, a energetska učinkovitost je fine tuning, za one koji posluju pozitivno i mogu razmišljati dalje u budućnost – rekao je Pavković.
Kao predstavnica komercijalnih banaka u raspravi na konferenciji Croenergy 2017, Mirela Budojević direktorica u Zagrebačkoj banci pohvalila se da je ta banka dosad u Hrvatskoj financirala sa 100 milijuna eura oko petnaestak projekata iz područja energetike. U tu svrhu je formirala i tim za projektno financiranje, te okupila zajednicu tehničkih savjetnika, koji im pomažu oko specifičnih detalja projekata koji su bankarima nepoznati, a mogu odlučivati o bitnim uvjetima financiranja.
Ročnost vraćanja sredstava, ispričala je Budojević, vezana je uz ročnost ugovora o prodaji električne energije, pri čemu se u pravilu ostavi par godina za svaki slučaj, te je moguće dozvoliti i poček.
- Za investitora i banku je ključno da se pravila ne mijenjaju. Početkom godine polemike oko sredstava HROTE-a, ispolitizirana tema, a pritom nitko od komentatora nije gledao cijene električne energije u Hrvatskoj i u Beneluxu, gdje je cijena krajnjem korisniku da je dovoljno visoka da ovi projekti gotovo mogu biti tržišni – rekla je Mirela Budojević.
>>> Banke prodale pet milijardi kuna loših kredita
Voditeljica samostalne službe u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Suada Mustajbegović ispričala je kako se, od 2004. godine kad je Fond osnovan do danas, njegova uloga u mnogome izmijenila. Naime, ulaskom u EU Fond je dobio novu ulogu u sustavu upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih investicijskih fondova. Laički rečeno, upravlja projektima kandidiranima preko Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva.
- Jako je važno dobro pripremiti projekt, svi znaju da to nije najjednostavnije. Korisnici su i kućanstva i industrija, privatni i javni sektor i treba im podrška – rekla je Mustajbegović.
A što se tiče uspješnog povlačenja sredstava iz europskih fondova namijenjenih energetici, nezavisni energetski stručnjaci su na ovoj konferenciji upozorili da Hrvatskoj nedostaje kvalitetna energetska strategija i administrativni kapaciteti. Donošenje nove europske regulative, novim paketom mjera za konkurentni prelazak na čistu energiju, dodatno otežava postojeću situaciju.
- Koja institucija u Hrvatskoj ima kapacitet napraviti ozbiljnu analizu tisuću stranica nove legislative, a radi se samo o projedlogu, na koju se trebaju dati još primjedbe i komentari članica, odnosno njihovih predstavnika. Tek smo na početku procesa kojim se želi izraditi nova regulativa za 2020 do 2030. To je takva džungla odredbi i mogu samo ponavljati da je nužno zaštititi fer pristup tržištu malim proizvođačima i stvoriti preduvjete da prokrčimo put njima do europskih fondova. To je moja agenda – rekao je Toni Vidan, hrvatski član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EGSO), upozorivši pritom da ‘stare i jake‘ članice imaju prešutni sporazum s velikim kompanijama kojima ne odgovara razvoj malih proizvođača.
>>> Ranogajec: Poslovna 2016. je izgubljena godina
Ravnatelj Regee Julije Domac složio se s Vidanom, i ne samo to, doslovno je napomenuo da je administrativni kapacitet u energetici toliko loš da je to zastrašujuće.
- Kapacitet je nikakav. Nemamo kapaciteta, nemamo znanja, Ministarstva nisu ekipirana, državna tijela ne prate europsku regulativu dobro, postotak povučenih sredstava za OIE iz strukturnih fondova je loš, nekoliko postotaka, mislim 2,84% iz omotnice za 2014. Nemamo energetske politike uopće, od nezavisnosti Hrvatske donijeli smo dvije i pol energetske strategije, dakle mi imamo ozbiljnih problema.
Premda se ponešto usprotivio ocjeni Vidana i Domca, direktor Hrvatskog drvnog klastera istaknuo je da je pravo pitanje je li Vlada na pravi način sudjelovala u pripremi zimskog energetskog paketa, a kritizirao je i najavu zakonske zabrane brzih energetskih nasada, kojima bi se trebala brzo obnoviti energetska biomasa.
- Hrvatska ima jedan posto svjetske proizvodnje peleta. Ako bivši ministri svoje biznise baziraju na ovom sektoru, znači da je lukrativan, a nama iz biomase je lakše u Europskom parlamentu organizirati temu, nego u Hrvatskom Saboru – kazao je Kavran.
Osim energetskih stručnjaka i bankara, na konferenciji Croenergy 2017 sudionici će danas, sutra i prekosutra moći čuti iskustva i iz privatnog sektora, dakle od ljudi koji su sami razvijali projekte, tražili financijere i aplicirali za europska sredstva i to u područjima razvoja tržišta biomase, energetske obnove zgrada te javno-privatnog partnerstva u školstvu.