U okviru drugoga dijela Radionice o EU fondovima za medije, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, predstavnici medija u utorak su posjetili projektne lokacije jednih od najuspješnijih EU projekata i primjera dobre prakse, preciznije Kneževu palaču i Solanu Nin.
>>>Održana Radionica o EU fondovima za medije
Kao jedan od najuspješnijih EU projekata značajnih za lokalnu zajednicu istaknut je projekt „Obnove i turističke valorizacije kulturno povijesnog kompleksa Kneževe palače“. Nositelj ovoga projekta bio je Grad Zadar, a partneri na ovom projektu bili su Agencija za razvoj Zadarske županije – ZADRAnova, Narodni muzej Zadar, Sveučilište u Zadru te Turistička zajednica grada Zadra. Ukupna vrijednost projekta bila je 37.799.651 kuna, a svrha mu je bila jačanje ponude kulturnog turizma Zadra kroz obnovu i turističku valorizaciju Kneževe palače.
O tome koje su komponente bile ključne da bi ovaj projekt bio uspješan, Lider je upitao Antu Ćurkovića, pomoćnika pročelnika Upravnog odjela za EU fondove u Gradu Zadru, s obzirom na činjenicu da je cijela priča oko obnove Kneževe palače imala poveznice u medijskom prostoru s različitim aferama.
- Ono što je pratilo Kneževu palaču od sredine projekta jesu događaji koji su do određene razine utjecali na to da se stvori loša medijska percepcija. Je ne bih rekao da je to afera, projekti ovakvoga tipa su iznimno složeni kada govorimo o provedbi. Ono što je bitno jest da vi projekt uspješno privedete kraju, da u tom dijelu ispunite očekivane rezultate koji su definirani ranije projektom. Nakon završetka projekta ono što meni moje iskustvo govori, jest to da će projekt od toga trenutka biti percipiran jedino i isključivo kao uspješan bez obzira na niz problema s kojima ste se ranije kroz provedbu projekta susreli. Ako bi postojao nekakav recept koji bih povezao s uspješnom provedbom projekata, to je projektni tim, fokusiranost, vražja upornost i suradnja s provedbenim tijelom te podrška projektnih partnera i svih drugih stakeholdera, koji su zainteresirani da bi u nekom dijelu mogli doprinijeti, istaknuo je Ćurković.
>>>Kako smo napravili projekt koji je dobio sredstva iz fondova EU
Sljedeći projekt koji je predstavljen je „Cvijet soli i poslovanja – ekološka proizvodnja konzumnih i terapeutskih soli“, čiji je nositelj Solana Nin, a glavni cilj projekta bilo je dobivanje eko markice. Da bi dobili tu markicu, morali su unaprijediti proizvodni proces. Radilo se još o natječaju pretpristupnih fondova IPA IIIc, koji je bio otvoren privatnim tvrtkama. Ukupna vrijednost projekta bila je nešto više od 186 milijuna eura. Projekt je to koji je svakako potaknuo porast izvoza, a u Solani Nin istaknuli su da izvoze ne samo u regiju nego i u Sjedinjene Američke Države, Singapur, Poljsku, Japan i ostale zemlje.