Aktualno
StoryEditor

Dalić: Prodaja HEP-a jača energetsku nezavisnost, uklanja prostor za uhljebništvo

03. Siječanj 2017.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u utorak je izjavila da odluke o otkupu udjela mađarskog MOL-a u Ini te listanje 25 posto minus jedna dionica HEP-a na burzi jačaju energetsku sigurnost i nezavisnost zemlje te da sve odluke dogovaraju i usklađuju s koalicijskim partnerom.

"Političke odluke o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u Ini i nakon toga listanje 25 posto minus jedne dionice HEP-a na burzi su odluke kojima se jača energetska sigurnost i nezavisnost, pri čemu se otvara mogućnost hrvatskim građanima da sudjeluju u rezultatima poslovanja i razvoja HEP-a", kazala je Dalić u izjavi novinarima u Banskim dvorima.

>>>Štern: Ako Ina stane na noge i donese profit, onda njen otkup nije bačen novac

Kako je dalje navela, odluka o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u Ini pridonosi energetskoj sigurnosti, jer omogućava da Hrvatska ponovno stekne pravo i utjecaj na odlučivanje o kretanju rezervi nafte i plina, kao i utjecaj na unaprjeđenje i razvoj elektroenergetskih objekata i infrastrukture, podsjetivši kako su to objekti od interesa za RH koje su njihovi vlasnici dužni unaprjeđivati.

"S obzirom na dionički ugovor iz 2009. i način upravljanja Inom koji je uspostavljen nakon toga, danas RH ovakvu mogućnost nema. Štoviše, MOL, koji u cijelosti drži upravljačka prava u Ini, nije u proteklom razdoblju izvršio ugovorne obveze u pogledu razvoja kompanije, zbog čega rezerve nafte i plina kontinuirano padaju, a kvaliteta energetske infrastrukture se smanjuje", ustvrdila je Dalić.

"Blokada cjelokupnog hrvatskog gospodarstva"

Ova odluka je povezana i s ekonomskom sigurnošću, jer je Ina najveća hrvatska kompanija, čiji je rast i razvoj blokiran, s obzirom da već dugi niz godina nije osigurala niti jednu novu koncesiju za istraživanje ili proizvodnju nafte i plina, dodala je.

"Na taj način blokada u razvoju Ine blokira i usporava rast cjelokupnog hrvatskog gospodarstva", upozorila je Dalić.

Dodala je da ponuda 25 posto minus jedne dionice HEP-a kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) osigurava jednak utjecaj države na razvojne mogućnosti HEP-a kao i danas, kada je država vlasnik 100 posto dionica.

>>>‘Viša sila’ priječi otkup dionica Ine prodajom njenih naftnih polja u Siriji

Omogućava se istovremeno i nekoliko važnih pozitivnih učinaka na poslovanje HEP-a, a koji se tiču transparentnijeg poslovanja, kvalitetnijeg i profesionalnijeg upravljanja kompanijom.

"Uklonit će se prostor za uhljebništvo, jer kompanije izlistane na burzi moraju poštivati veće standarde poslovanja, uključujući i standarde zapošljavanja", poručila je Dalić, kazavši da će građani, mirovinski fondovi i drugi investitori moći kroz kretanje cijene dionice i dividende HEP-a ostvariti izravnu korist od budućeg razvoja te kompanije.

Ekonomski i nacionalni smisao

Ocijenila je da zbog toga svaka od ovih transakcija ima i ekonomskog i nacionalnog smisla, koji se u ovome trenutku nadopunjuju. Ponovila je pritom i da financiranje otkupa udjela u Ini kroz povećanje javnog duga nije moguće, budući da bi to negativno utjecalo na razvojni kapacitet zemlje i svakog poduzetnika, kao i kvalitetu života građana.

"Ovakvim modelom u kojem hrvatska država stječe jednu vrstu imovine - dakle udjel u Ini, a nudi hrvatskim građanima kupnju dijela druge vrste imovine - udjel u HEP-u, ukupna bilanca državne imovine ostaje nepromijenjena, ali se ostvaruje jedan od bitnih ciljeva ove Vlade - aktivnije upravljanje državnom imovine", rekla je Dalić.

>>>Pametno: Povratak Ine u hrvatsko vlasništvo izuzetno je loša odluka jer se energetika mijenja iz temelja

Napomenula je da se sve te odluke i koraci dogovaraju i usklađuju s koalicijskim partnerom (Mostom), javnosti komuniciraju gotovo u realnom vremenu, radi osiguravanja najveće moguće transparentnosti odluka.

"Naš je zajednički cilj provesti sve ove odluke, ili tržišnim rječnikom rečeno, sve ove transakcije u skladu s najboljom praksom i pravilima međunarodnog poslovanja. Zbog toga ćemo zajedno donositi sve buduće administrativne odluke i predlagati zakonodavne odluke, uključujući također i odluke o institucionalnoj strukturi za provedbu i praćenje ovih transakcija", istaknula je Dalić.

Svakodnevna komunikacija

I u odgovorima na novinarske upite, potpredsjednica Vlade ponovila je kako su sve modele, prijedloge i odluke razmotrili s koalicijskim partnerom. "Razgovaramo i razgovarat ćemo o svim sljedećim odlukama, jer radi se o kompleksnim i dugotrajnim transakcijama, što znači da je naša komunikacija o tom pitanju svakodnevna. A što se tiče primjedbi različitih zastupnika, ja mislim da je to u političkoj strukturi potrebno provjeriti s njihovim matičnim strankama", kazala je.

Odgovarajući na novinarska pitanja jesu li MOL-u prezentirane namjere Vlade te uključuje li plan i nastavak arbitraže, Dalić je tek ponovila kako je već premijer Andrej Plenković kazao kako je mađarska strana obaviještena o namjerama Vlade.

>>>Hernadi: Ako MOL nije dobrodošao u Hrvatsku prodat će dionice Ine

Napominjući kako su zakonodavne aktivnosti sastavni dio najavljenog procesa, istaknula je i kako će jedan od bitnih biti i zakon kojim će se regulirati inicijalna javna ponuda dionica HEP-a. "Najvažniji cilj tog zakona bit će utvrditi mogućnost te inicijalne javne ponude i vrlo jasno definirati da preostalih 75 posto plus jedna dionica ostanu u državnom vlasništvu", kazala je.

I na upit je li moguće, ako interes u IPO-u bude veći od očekivanja, na burzu ide veći paket dionica HEP-a, Dalić je ponovila da su oko HEP-a odluke vrlo jasne - na burzi će se u IPO-u ponuditi 25 posto minus jedna dionica, jer će se na taj način zadržati utjecaj države u HEP-u.

Na upit da li će dio dionica HEP-a biti rezerviran za branitelje i radnike, Dalić ističe kako je to jedna od odluka koju treba donijeti tijekom samog procesa.

IPO tijekom 2017. godine

Odgovarajući na upit o mogućim rokovima, Dalić je podsjetila kako su određene pripreme za IPO u samom HEP-u već provedene, odnosno započete 2014. godine. "Zato vjerujem da je provedba i zaključenje tog postupka moguće tijekom 2017. godine", rekla je.

Što se tiče Zakona o privatizaciji Ine, podsjetila da postoje određene primjedbe na njega od strane Europske komisije. No, bilo kakve izmjene tog zakona mogu uslijediti kao posljedica ovih transakcija, poručila je.

>>>Odvjetnički tim: Sanader je zadovoljan, imamo psihološku prednost

Na upit ima li Vlada procjenu hoće li IPO-om biti prikupljeno  dovoljno novca ili će HEP-u biti "izbijen" novac za investicije, rekla je da je važan element transakcije ojačati investicijski kapacitet HEP-a te se otvara mogućnost, kada bude završen, za novi investicijski potencijal Ine. Za razvoj i investicijski potencijal obiju kompanija ovaj model donosi jedno novo vrijeme i otvara jedan dodatni prostor, poručila je.

>>>Ovo je kronologija 13 godina pregovora u slučaju Ina – MOL

07. prosinac 2024 18:47