Damian Merlak, suosnivač burze kriptovaluta Bitstamp, šesti je najbogatiji Slovenac prema prošlogodišnjoj listi. Unatoč tomu što se histerija vezana uz bitcoine i ostale kriptovalute ispuhala i strasti uvelike smirile, ovo je ipak bila godina kojom burze kriptovaluta mogu biti itekako zadovoljne. Stoga će se i slovenski dvojac osnivača Bitstampa Merlak (imovina lani procijenjena na 122 milijuna eura) i Nejc Kodrič (112 milijuna eura) vjerojatno uspeti na listi najbogatijih. Osim što je cijena najpoznatije i najtrgovanije kriptovalute bitcoina doživjela nevjerojatan rast (s oko tisuću dolara na početku 2017. preko vrhunca od gotovo 20 tisuća dolara pri kraju godine do 13.400 dolara na samom kraju prošle godine), jednako tako eksplodirali su i prometi na burzama. Bitcoin se sada stabilizirao na oko 9000 dolara, a to je unatoč velikom padu početkom ove godine i dalje vrlo respektabilan rast na godišnjoj razini.
>>> U novom broju Lidera: Spajanja i preuzimanja – Stranci navalili i na male hrvatske tvrtke
Bitstamp je burza sa sjedištem u Luksemburgu, a osnovana je u Sloveniji 2011. i omogućuje korisnicima trgovanje s nekoliko kriptovaluta: bitcoinom, ethereumom, litecoinom, rippleom i bitcoin cashom. Burza je doživjela velik uspjeh jer je predstavljala alternativu za kupnju bitcoina unutar Europe. Dok su ostale burze nudile tečajeve iz dolara, Bitstamp je ponudio tečaj u eurima te postao vodeća burza za europske građane. Sjedište je iz Slovenije prebacila u Luksemburg 2016. kada je dobila dozvolu od luksemburške vlade koja joj je omogućila potpuno legalno poslovanje unutar Europske unije. Bilo je i neugodnih trenutaka kada je u siječnju 2015. Bitstamp hakiran, što je relativno česta pojava u svijetu kriptovaluta, te je ukradeno oko pet milijuna dolara. No uspio je preživjeti i postati jači nego prije te se etablirati kao jedna od većih svjetskih burza kriptovaluta. Ovih dana prosječni dnevni promet na Bitstampu je oko 200 tisuća dolara, a bitcoin je očekivano najlikvidnija kriptovaluta kojom se trguje i čini više od pola ukupnog prometa.
Više o digitalnoj evoluciji u bankarskom sektoru saznajte na Liderovom Business Forumu: 4. industrijska revolucija koji se održava 17. svibnja u zagrebačkom Branimir Centru. Prijavite se!
Poslovni model Bitstampa počiva na naplati provizije za svaku transakciju koja iznosi 0,25 posto, a može se smanjiti i na 0,10 posto, ovisno o tome koliki obujam transakcija pojedini trader napravi u određenome mjesecu. U intervjuu za Lider, vođenim elektroničkom poštom više puta u posljednjih nekoliko mjeseci, Merlak, koji se preselio na Maltu, govorio je o stanju na tržištu kriptovaluta, njihovoj budućnosti, potencijalu blockchain- tehnologije, novom projektu Tokens.net te Bitstampovu poslovanju.
• Cijena bitcoina strmoglavila se nakon što su vlade Kine i Južne Koreje najavile da će regulirati tržište kriptovaluta. Druge kriptovalute imale su još i veći pad. Kako komentirate taj pad i sadašnje stanje na tržištu, može li strah od daljnjih ograničenja i zabrana dodatno srušiti tržište?
– Šteta je što najveća azijska tržišta razmišljaju o drastičnim mjerama, ali najčešće se na kraju iznađu neka razumnija rješenja i uvjeren sam da će tako biti i ovaj put. Ne vidim da će neke druge zemlje zabranjivati kriptovalute. Vezano uz pad, sasvim je normalno da se većina valuta kreće u istom smjeru. Bitcoin je najveća kriptovaluta i zato je najmanje volatilan. Moramo staviti stvari u perspektivu. Bitcoin je sredinom siječnja pao ispod 10 tisuća dolara i ljudi su se počeli ponašati kao da se nebo srušilo, a to je cijena na kojoj se bitcoinom trgovalo prije mjesec i pol.
>>> Mark van Rijmenam: Bitcoin je osuđen na neuspjeh
• Države i središnje banke diljem svijeta imaju različita stajališta o kriptovalutama, od zabrane, mišljenja da je to balon do interesa za novu tehnologiju. Što mislite o regulaciji kriptovaluta s obzirom na to da su sve češći glasovi u tom smjeru pa tako i ECB smatra da bi vlade trebale regulirati i oporezivati bitcoin? Kako bi regulacija mogla utjecati na kriptovalute i njihovu cijenu?
– Pozdravljam razumnu regulaciju kriptovaluta koja bi loše igrače stavila izvan tržišta i donijela više povjerenja u ekonomiju. Vjerujem da bi to dugoročno pozitivno utjecalo na cijenu kriptovaluta. To je i razlog zašto sve moje kompanije posluju u skladu sa svim postojećim pravilima i regulacijama.
• U što ulažete osim u kriptovalute?
– Kupio sam nekretnine koje generiraju novčani tok i uložio u farmu krava. Smatram da je financijski mudro diverzificirati dio bogatstva, to je jedini razlog zašto sam uložio baš u te projekte. Također, ulažem u dionice na američkom tržištu.
• Kako komentirate poplavu ICO-a? Hoće li to postati standardan način prikupljanja kapitala bez obzira na česte prijevare?
– Ne mislim da hoće, smatram da će ICO-i kakve danas poznajemo splasnuti s vremenom. Novi trend koji se pojavljuje je da etablirane kompanije poput Kodaka i Telegrama sada provode ICO-e. Mislim da će se ljudi, kada shvate da najveći broj startupova propada, početi okretati prema ICO-ima takvih etabliranih kompanija koje ostvaruju neke prihode i dobit umjesto da imaju samo lijepe prezentacije i prospekte te ‘fancy‘ promotivni video na internetu.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog Lidera.