Argumentacija poreznika da se korisnici privatnih trgovačkih društava u zdravstvu ne oslobađaju naplate PDV-a na usluge jer je tvrtka osnovana s ciljem ostvarivanja dobiti potpuno je promašena. Što bi to trebalo značiti da se, za razliku od njih, zdravstvene ustanove osnivaju kako bi vadile krv, a ne kako bi ostvarile dobit? Čini se da su u Poreznoj upravi pomiješali porez na dobit i porez na dodanu vrijednost, reakcija je odvjetnika Danijela Pribanića na članak koji smo objavili o nejednakom poreznom tretmanu privatnih poliklinika i ordinacija ovisno o njihovom pravnom ustroju.
Izjednačavanje tretmana
- Prema iskustvu znam da je u praksi najveći problem i dalje izbor pravnog oblika poslovanja, što s PDV-om već dugo vremena nema veze i ne bi smio imati veze. Nije pravni oblik taj koji treba utjecati na obvezu izdavanja računa s PDV-om, nego narav usluge, kako to zapravo propisuje europsko pravo. Posljedica za naše tržište je to što pružatelji usluga birajući pravni oblik zapravo bira porezni tretman, pa ako ima ulaganje u skupu opremu ili zgrade, a odluči imati ustanovu, ulazne fakture će platiti u bruto iznosu. Ako se osnuje kao trgovačko društvo, poduzetnik će imati pravo povratiti ulazni PDV, ali će usluge naplaćivati s PDV-om. To znači da će usluga za krajnjeg kupca biti skuplja ili da će profit pružatelje usluge biti manji. Svrha europskog prava je potpuno drukčija, i pružatelji usluga trebaju biti izjednačeni bez obzira na pravni oblik u kojem posluju - tumači Pribanić.
Izjednačavanje poreznog tretmana i pravila zazivaju i privatnici u zdravstvenom biznisu. S druge strane, pravnici također zazivaju izjednačavanje hrvatske prakse s europskim zakonodavstvom kojeg smo prenijeli, ali ga dobro ne razumijemo.
Razlika zapadnog i našeg tržišta
Nerazumijevanje odredbi europskog prava nije samo hrvatski problem. Prema sudskoj praksi ovakvi i slični problemi postoje svakodnevno u primjeni diljem Europe, ali razlika između našeg tržišta i zapadnih tržišta je to stalno oklijevanje u borbi i zalaganju za primjenu prava, kaže odvjetnik te nastavlja:
- Mišljenja Porezne uprave su iznimno važna, ali ne može mišljenje Porezne uprave zauvijek zacementirati nešto što je već u samom početku drukčije. Poduzetnici se trebaju boriti za svoja prava, pa makar na simboličkim slučajevima, a stvarnost je takva da se profesionalni savjeti svode na prepričavanje mišljenja i stava Porezne uprave i stvaranja posebnog režima unutar zajedničkog tržišta. Ne mislim da se ovdje radi o nečemu što nije ispravljivo, a mogući razlog za nerazumijevanje može biti samo nespretno sročeno pitanje Poreznoj upravi. Općenito je bitno da se pitanje postavlja tako da se ponudi odgovor koji bi bio primjenjiv, za što je potrebna i priprema i razumijevanje problema.
Dvostruki put za bijeg od dvostrukih mjerila
Unatoč nedostacima koje nameće ovakvo ‘zacementirano‘ mišljenje Porezne uprave, a koje su za Lider naveli i sami poduzetnici iz privatnog zdravstva, čini se da se cijela stvar neće pomaknuti s mjesta. Kako bi se riješio ovaj status quo potrebno se ipak malo više angažirati. Pribanić objašnjava dva načina kako se ‘izuti iz ovih cipela‘. Prema njegovu mišljenju, najbolji mehanizam za promjenu pogrešno ili nepotpuno usvojenog europskog prava je dovesti predmet pred neku od institucija Europske unije.
Prvi način bio bi da tijelo ili sud koje provodi postupak pošalje Bruxellesu upit o ispravnoj primjeni europskog prava, konkretno direktiva o PDV-u. Na isti način je Europski sud stavio van primjene takozvani lex Škibola. Konkretnije, to bi izgledalo ovako:
- Netko od poreznih obveznika, pružatelja usluge, treba prestati izdavati račune s PDV-om i pozivati se na direktivu, a u slučaju kontrole od Porezne uprave, u poreznom nadzoru tvrditi da je postupio ispravno i zatražiti od Porezne uprave da pošalje upit Europskom sudu o ispravnoj primjeni direktive. Budući da je tijelo koje vodi porezni postupak sama Porezna uprava, i da u poreznom postupku postoji mogućnost naplate PDV-a donošenjem konačnog rješenja, to jest, nema odgode, ovo bi trebalo napraviti samo na nekom beznačajno malom primjeru, doslovno fakturi od 1.000 kuna. Nije izvjesno da bi sama Porezna upava poslala upit o primjeni direktive Europskom sudu, pa je moguće da bi predmet trebalo voditi i pred upravnim sudom. I pred tim sudom bi trebalo tražiti iznošenje slučaja Europskom sudu, ali izvjesno je da bi tek Visoki upravni sud postupio tako i zatražio mišljenje o primjeni direktive - pojašnjava Pribanić proces koji bi mogla pokrenuti individualno svaka, a dovoljna bi bila i jedna privatna medicinska tvrtka.
Drugi način je da Europskoj komisiji više subjekata zajednički, pazeći da ne postoji kartel - dogovor među konkurentima koji se može protumačiti kao povreda tržišnog natjecanja, ili pojedinačno, pošalje pritužbu protiv Hrvatske s opisom situacije.
- U tom će slučaju Europska komisija biti zainteresirana preuzeti slučaj i zatražiti očitovanje Vlade ako je predmet takav da utječe na odnose s drugim državama članicama. Ako uzmemo u obzir veliki broj stranaca koji dolaze na zahvate u našim dentalnim i drugim klinikama, sigurno bi i po tom kriteriju prošlo - zaključuje Pribanić uz napomenu kako je taj postupak moguće provesti relativno brzo, samo podnesak treba pripremiti na način da je jasan, iscrpan i atraktivan za daljnje postupanje.
Pitanje je samo hoće li se privatni zdravstvenici i mentalno približiti zapadnom tržištu i ući u borbu za primjenu prava ili će zadržati za ovo podneblje karakterističnu strategiju oklijevanja i čekanja da se netko drugi izloži umjesto njih.