Sintagma "upravljačke strukture" najčešće se (bilo u razgovoru, a pogotovo u tekstovima novinara starije generacije) koristi kao sinonim za nešto loše. Razlog zašto je tomu tako leži u aberacijama i pokušajima da se djeluje u vlastitom interesu. Upravo je uklanjanje zastranjenja menadžmenta, politike i drugih interesnih skupina osnova korporativnog upravljanja.
Seminar, u organizaciji Lider akademije, u 50 nastavnih sati, nastoji odgovoriti na sva pitanja i izazove korporativnog upravljanja, za sadašnje i buduće članove nadzornih i upravnih odbora, te upravnih vijeća. O tome koji mehanizmi postoje kako bi se postignulo da se, kada je u pitanju upravljanje trgovačkim društvom u privatnom ili državnom vlasništu, u fokus stavi pokušaj stvaranja bogatstva i dobrobiti za sve, okupljenima je uvodno govorio prof. dr. sc Darko Tipurić.
- Postoje eksterni i interni mehanizmi, kao i dva osnovna modela - angloamerički i europsko kontinentalni. U Hrvatskoj predvladava europsko kontinentalni, ali on je problematičan jer u njemu postoji visoka vlasnička koncentracija i potreba da ne dođe do izvlašćenja manjih dioničara. Američki model u potpunosti je reguliran tržištem - rekao je Tipurić uoči početka seminara koji se, pod pokroviteljstvom Hrvatskog instituta direktora i Europske konfederacije nacionalnih udruga članova nadzornih udruga i odbora, održava u dvorani Brijuni, na zagrebačkom Velesajmu. Cilj ovog seminara, u kojemu sudjeluje čitav niz eminentnih hrvatskih ekonomskih stručnjaka Tipurić sažima u nastojanje da se uravnoteže odnosi banaka, vlasnika, malih dioničara i radnika.
Gdje je tržište regulator, najčešće su mehanizmi upravljanja učinkoviti, a rezultati matematički lako vidljivi, međutim Tipurić se u potpunosti s time ne slaže. Kao primjer navodi Enron, gdje je tržište bilo glavni regulator, pa je došlo do urušavanja kompletne upravljačke strukture, a onda i kompanije. Kako se takvi scenariji ne bi ponavljali, potreban je nadzor i poticanje. Upitan, smatra li kako se principi korporativnog upravljanja mogu primjeniti na državna poduzeća, Tipurić ističe:
- Nužno je imenovati članove nadzornih i upravljačkih odbora koji nisu političke marionete. Oni moraju biti neovisni, kompetentni, uključeni u procese, a pretpostavka svega toga je i poštenje - ističe.
Što se Hrvatske tiče, Tipurić se slaže kako je, kada su u pitanju upravljačke strukture u trgovačkim društvima u kojima je većinski vlasnik država, odabir po političkim kriterijima u zadnjih 25 godina doveo do erozije korporativnih upravljanja. Međutim, ne slaže se sa tvrdnjom kako je najgori gospodar država. Govoreći s današnje pozicije o tvrtkama u državnom vlasništvu, rješenje vidi u, kako je rekao, "kopernikanskom obratu".
-Menadžment treba prepustiti profesionalcima, a nadzornicima imenovati osobe koje će raditi svoj posao u interesu trgovačkog društva, a tek onda u interesu dioničara. Da bi se to moglo postići, država mora definirati stvarnu svrhu i položaj tih društava u nacionalnom gospodarstvu. Mora definirati koja su to društva od nacionalnog interesa, a koja će privatizirati. Temeljni problem nije je li država većinski dioničar, već negativna selekcija i loši modeli korporativnih upravljanja - pojašnjava.
Primjer INA-e nameće se sam od sebe, a uvaženi profesor naziva ga dualističkim modelom u kojemu suegzistiraju Nadzorni odbor i Uprava.
- INA je zapravo korporacija s monističkim modelom gdje odbor direktora ima jedinu riječ - potvrđuje mišljenja mnogih, pa čak i samih članova Nadzornog odbora te kompanije, a čije smo stavove o tome kako se upravlja tom naftnom kompanijom imali prilike čitati svakodnevno na stranicama Lidera. Kako stvar ne bi ostala na konstataciji problema, valja se poslužiti jednom protestantskom, ili, ako hoćete, angloameričkom poslovicom: Gdje ima volje, ima i načina.
- Problem INA-e može se riješiti djelovanjem pravosuđa jer neke stvari se, čini se, odvijaju mimo zakona. Potom, imenovanjem kompetentnih članova Nadzornog odobra koji su sposobni donositi donositi odluke. Bez uloge države INA će funkcionirati kao afilacija MOL-a, kao svojevrsni pseudoprofitni centar uklopljen u opću stratefiju MOL-a, a bez vlastitog identiteta, razvojnih potencijala i ne uzimajući u obzir nacionalne interese koje bi Hrvatska, pogotovo u energetskom sektoru, morala imati - zaključuje Tipurić.
Na Liderovom seminaru o učinkovitom korporativnom upravljanju sudjeluju sljedeći predavači:
Jakša Barbić, Darko Tipurić, Lajoš Žager, Mladen Vedriš, Velimir Srića, Boris Tušek, Vinko Belak, Marijan Cingula, Danijela Miloš Sprčić, Mislav Ante Omazić, Hana Horak, Domagoj Hruška, Ivana Načinović Braje, Dejan Kružić i Ivica Filipović.
Program se održava u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma, dvorana Brijuni, petkom (od 17-21h) i subotom (od 9-13h).