Vrhunski hrvatski ekonomisti, postdoktorand na Princentonu Dejan Kovač, vlasnik doktorata s Oxforda Vuk Vuković te Leonard Kukić, profesor na madridskom Universidad Carlos III, u razgovoru za Lider otkrivaju kako bi prekrojili hrvatski sustav na opći boljitak.
Kao jedan od najvažnijih lijekova za popravljanje situacije Vuk Vuković nudi drastično podizanje transparentnosti u svakom smislu, posebice svih proračuna tijela javne vlasti digitalizacijom, što je ključno za sprječavanje korupcije. Primjerice, Narodne novine trenutačno ne objavljuju podatke o realiziranoj cijeni javne nabave, nego samo ugovorom utvrđene cijene, što su dvije različite stvari, napominje. Naravno, kad bi svi proračunski podaci bili objavljeni, jasno bi se vidjelo s kojom se cijenom krenulo, a na kojoj završilo, i to bi suzilo prostor naknadnim muljažama. Jednako je važna transparentnost imovine političara i dužnosnika, što im drastično smanjuje prostor za prijevare i nepotizam. To, svjestan je Vuković, nije jedinstveno rješenje za sve, ali je vrlo dobar početak.
Kukić se zauzima za malo drukčiji pristup i vjeruje da umjesto poboljšanja njihova rada, upravi i birokraciji treba dati što manje posla, odnosno što više deregulirati poslovanje u Hrvatskoj.
– To bi za mene bio apsolutni prioritet jer je to mnogo lakše i brže ostvariti. Koliki je problem olakšati otvaranje tvrtke? Tko bi se na to žalio, osim možda nekih javnih bilježnika? Veća transparentnost dugoročno je vjerojatno bolja opcija, ali ovo je rješenje efikasnije i brže – zaključuje Leonard Kukić.
Njegov kolega Dejan Kovač bi pak kao jednu od prvih mjera uveo fiskalnu kontrakciju.
– Oko 13 posto BDP-a kod nas visi u javnim nabavama i tu se opere mnogo novca. Ako smanjite njihov opseg, automatski smanjujete korupciju – objašnjava Kovač. Drugo je, ističe, smanjenje broja političara na razini lokalne uprave i samouprave jer ih je za zemlju ove veličine previše.
Treće, Kovač zamjećuje nedostatak adekvatnih kazni u hrvatskom društvu kao posljedicu korumpiranog pravosuđa, što se također rješava većom transparentnošću, poput skorašnje objave imovinskih kartica sudaca. Predstečajne nagodbe jedan su od boljih i većih primjera pravosudnoga kaosa koji u svojem istraživanju Kovač još od 2013. pokušava posložiti, ali ne uspijeva zato što ne može dobiti adekvatne podatke.
– Sustav je napravljen tako da su oni sebe sasvim izolirali i pretvorili u kornjaču oslobodivši se svake odgovornosti. U sustavu u kojem nema kazne za nedjela nema ni pravde, a gdje nema pravde, ljudi se i ne trude – poručuje Kovač.
Bi li se ova trojica vrhunskih ekonomista s međunarodnom karijerom vratila u Hrvatsku, na čemu rade i kako doprinose domovini izvana, pročitajte od četvrtka u tiskanom izdanju Lidera, a već od srijede popodne u digitalnom izdanju.