Škole koje sudjeluju u CARNET-ovom pilot projektu "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" značajno su napredovale u primjeni digitalnih tehnologija, pokazuju rezultati završnog vrednovanja digitalne zrelosti škola koje su CARNET i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI), akademski partner na projektu, proveli u razdoblju od veljače do travnja ove godine.
>>>UNESCO: Hrvatske e-Škole među najboljima u svijetu
Digitalna zrelost škola podrazumijeva sustavnu primjenu digitalnih tehnologija u obrazovnim i poslovnim procesima u školama.
Temeljni dokument pod nazivom Okvir za digitalnu zrelost škola, kojeg su izradili stručnjaci Fakulteta organizacije i informatike (FOI) u suradnji sa stručnjacima iz CARNET-a, definira pet područja i pet razina digitalne zrelosti škola. Područja obuhvaćaju različite aspekte integracije i korištenja digitalnih tehnologija, a za svako područje definirane su razine: digitalno neosviještena (1), digitalna početnica (2), digitalno osposobljena (3), digitalno napredna (4) i digitalno zrela (5).
Pilot projekt e-Škole obuhvatio je 10 posto škola u Hrvatskoj, odnosno 151 osnovnu i srednju školu. U svim školama u projektu provedeno je početno i završno vrednovanje digitalne zrelosti. Zahvaljujući ovome istraživanju, prvi puta u Hrvatskoj dobiven je dubinski uvid u stanje digitalne zrelosti škola.
- Vjerujem da ćemo prave učinke pilot projekta vidjeti tek nakon školske godine 2019./2020., izjavila je zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica pilot projekta e-Škole, Andrijana Prskalo Maček.
S dvojke skoro na četvorku
U listopadu 2016. godine provedeno je početno vanjsko vrednovanje digitalne zrelosti koje je pokazalo kako su na skali od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole), naše škole u prosjeku na razini 2, odnosno u kategoriji digitalnih početnica. Tada nijedna od 151 škole u projektu nije bila digitalno napredna ni digitalno zrela, dok se tek svaka peta škola smatrala digitalno osposobljenom (razina 3). Nakon 18 mjeseci provođenja projekta, rezultati su znatno bolji. Promatrajući ukupnu razinu, čak 93 % škola sada se nalazi na razini digitalno osposobljenih (razina 3) odnosno digitalno naprednih (razina 4) škola.
>>>Ministrica Divjak: Do 2022. sve škole u Hrvatskoj trebale bi biti digitalno zrele
Područje digitalne zrelosti u kojem je zabilježen najznačajniji prosječni skok je područje „Planiranje, upravljanje i vođenje“ (postojanje vizije, strateških smjernica i/ili planova primjene IKT-a na razini cijele škole, kao i upravljanje njihovom implementacijom). Ovo područje je u početnom vrednovanju imalo najlošije rezultate (prosječna razina: 1,88) da bi u završnom vrednovanju prosječna razina bila 3,4 (od čega je 20 škola u ovom području uspjelo postići najvišu razinu digitalne zrelosti).
Ovakvi pozitivni pomaci mogu se pripisati brojnim aktivnostima koje su provođene u sklopu pilot projekta e-Škole, kao što su radionice, webinari za ravnatelje, izrada strateških dokumenata i sl.
U području „IKT u učenju i poučavanju“ (planiranje i primjena IKT-a u učenju i poučavanju, uključujući razvoj i korištenje digitalnih obrazovnih sadržaja, kao i digitalnih resursa za vrednovanje) također je vidljiv pozitivan pomak, posebno na višim razinama. Prema završnom vrednovanju nijedna škola u ovom području više nije digitalno neosviještena.
Slična situacija je i u području „Razvoj digitalnih kompetencija“ (sistematično unapređivanje digitalnih kompetencija djelatnika i učenika, uključujući razmjenjivanje znanja, ideja i primjera dobre prakse), gdje također nijedna od 151 škole više nije na najnižoj razini. U ovom području kod početnog vrednovanja većina škola (njih 78 %) bila je na razini digitalnih početnica (razina 2) dok je nakon završnog vanjskog vrednovanja najveći broj škola (64 %) na razini digitalno osposobljenih (razina 3).
>>>IRIM i CARNet projektom digitalne pismenosti uvode 45.000 mikroračunala u osnovne škole
IKT kultura u „pilot“ školama na zavidnoj razini Područje koje je prema početnom i prema završnom vrednovanju ocijenjeno kao ono s najvećom razinom digitalne zrelosti jest područje IKT kulture (korištenje digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu škole, kultura suradnje i komunikacije putem digitalnih tehnologija koja omogućuje povezivanje i dijeljenje iskustava nastavnika i učenika unutar i izvan škole). Više nijedna škola od onih koje su sudjelovale u pilot projektu u ovom području ne ulazi u dvije najniže razine, a gotovo 50 % škola postiglo je najvišu razinu – digitalno zrela škola (prosječna razina: 4,45).
Evaluirane škole zabilježile su značajan skok i u području „IKT infrastruktura“ (mrežna infrastruktura, računalna oprema, programski alati, tehnička potpora i računalna sigurnost) što se treba pripisati nabavi kvalitetne računalne opreme i uspostavi mreže u sklopu projekta. Ni ovdje, prema završnom vrednovanju, ne postoje škole ocijenjene kao digitalno neosviještene (razina 1) ili digitalne početnice (razina 2) te se sada gotovo 50 % škola nalazi na razini digitalno naprednih škola (razina 4).
>>>Wi-Fi u pilot projektu e-Škole skriva štetne utjecaje bežičnog interneta?
Uspoređujući oba vrednovanja, zahvaljujući sudjelovanju u projektu e-Škole u većini je uključenih škola došlo do češće primjene digitalnih tehnologija u svakodnevnom radu nastavnika, učenika i vodstva škole te je vidljiv njihov značajan napredak u digitalnoj zrelosti.