Aktualno
StoryEditor

Divjak: Kriza odgoja rezultat je krize obrazovanja

21. Ožujak 2018.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ocijenila je u utorak na tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora kako se kriza odgojne funkcije škole treba rješavati u suradnji škola, institucija i obitelji te da odgojna funkcija škola treba biti integrirana s obrazovnom funkcijom.

>>>Divjak: Kvalitetno obrazovanje nećemo dobiti zakapanjem u ideološke rovove i vraćanjem unazad

Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu održao je u utorak tematsku sjednicu na kojoj se razgovaralo o ulozi škole u sustavu odgoja i obrazovanja. Na tematsku sjednicu pozvani su predstavnici svih mjerodavnih institucija pa su tako u radu sjednice sudjelovali i predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Ureda pravobraniteljice za djecu, Sveučilišta u Zagrebu, Agencije za odgoj i obrazovanje i Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, priopćio je Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora.

Bedeković: Današnja škola ‘potiho odustaje‘ od odgoja

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković kratko je podsjetila na organizaciju odgojno-obrazovnog rada u školama te istaknula gospodarske i društveno-političke prilike koje utječu na odgojnu funkciju škole.

>>>Zdravstveni i građanski odgoj: Divjak pozvala na čitanje ‘ideološki neobojenih’ kurikulumova

Kako je priopćeno, Bedeković je ocijenila kako se zbog nastojanja da se postignu visoki akademski rezultati na standardiziranim testovima sužava odgojna svrha škole, te dodala kako se u prvi plan stavljaju obrazovni ishodi koji istiskuju odgojnu komponentu.

- Današnja škola potiho odustaje od odgoja gubeći svoju povijesnu zadaću i svoj tradicionalni identitet ustanove koja odgaja, ocijenila je Bedeković.

Osvrnula se i na složene te proturječne izazove suvremenoga društva s kojima se suočava škola, ali i roditelji te institucije. Bedeković smatra da se svi zajedno teško nose s tim proturječnim izazovima te da to nameće pitanje za koje se vrijednosti trebaju mladi odgajati.

>>>Divjak najavila ‘veliki poduhvat’: Drukčiju strukovnu edukaciju – više prakse i dualnog obrazovanja

- Vrijednosti na kojima treba temeljiti hrvatski odgojno-obrazovni sustav nužno je sagledati u svijetlu novih mogućnosti razvoja hrvatskoga kulturnog identiteta unutar složenih globalizacijskih procesa, zaključila je Bedeković.

Uskladiti univerzalne, europske i nacionalne vrijednosti

Ministrica Divjak ocijenila je da trebamo takav odgoj koji će uzeti u obzir okružje, utjecaj globalizacijskih trendova i rastuću tehnološki napredak. Govoreći o ciljevima odgoja i obrazovanja u školama Divjak je istaknula da trebamo osigurati jednake prilike svima, poštivati različitosti i promicati toleranciju, samostalnost i odgovornost kao i osobni razvoj, razvijati kritičko mišljenje i snalaženje u okruženju, te uskladiti univerzalne, europske i nacionalne vrijednosti,

- Odgojna funkcija škole treba biti integrirana s obrazovnom funkcijom, zaključila je Divjak.

>>>Divjak u video spotu s ministrima iz cijelog svijeta: Obrazovanje je život

Kako je navedeno u priopćenju, na tematskoj sjednici moglo se, među ostalim, čuti kako odgoju treba dati primjereno mjesto u reformi obrazovanja, te da je kriza odgoja samo rezultat krize obrazovanja.

Sudionici su u raspravi istaknuli da u školama prevladavaju obrazovni sadržaji i kriza vrijednosti, a predstavili su i konkretne podatke o tome koliko je djece u Hrvatskoj nezadovoljno školom, te koliko se djece boji škole i neuspjeha. Rečeno je i kako u školama nisu uravnoteženi sadržaj poučavanja i ishod učenja, te da je odgojno-obrazovna funkcija ocjenjivanja izražena brojkama u tijeku procesa učenja dodatan stres učenicima i učiteljima.

>>>Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo: Javni poziv za mikro, mala i srednja poduzeća

U raspravi se moglo čuti i kako odgojna komponenta mora biti i jedan od jasnih ciljeva kurikularne reforme koja s eksperimentalnom primjernom u hrvatskim školama kreće na jesen ove godine. Istaknuto je da učenike treba poticati na prirodnu kompetitivnost i kritičko promišljanje, a ne samo na krajnji učinak učenja iskazan na standardiziranim i unaprijed najavljenim ispitima znanja, kao i da pozornost treba dati radu s roditeljima kroz komunikaciju stručnih služba škola i roditelja.

12. studeni 2024 01:11