Ruska naftna kompanija Rosneft izvijestila je u ponedjeljak da joj se neto dobit u prvom tromjesečju usedmerostručila, poduprta višim cijenama nafte na 81 milijardu rubalja (1,3 milijarde dolara) uz potporu viših cijena, priopćio je u ponedjeljak najveći ruski naftni proizvođač.
U razdoblju od siječnja do ožujka najveći je proizvođač nafte u svijetu ostvario neto dobit od 81 milijardu rubalja (1,1 milijardu eura).
Prihodi su mu poskočili 22 posto, na 1.720 milijardi rubalja.
>>> Više cijene nafte pomogle Rosenftu udvostručiti dobit
Nešto ranije kompanija je objavila da je u prvom tromjesečju proizvodnja nafte i plinskih kondenzata u prvom tromjesečju smanjena 1,2 posto na godišnjoj razini zbog sudjelovanja Rusije u globalnom sporazumu o smanjenju proizvodnje radi potpore cijenama.
Rosneft pod dirigentskom palicom Igora Sečina, dugogodišnjeg saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, provodi agresivnu politiku akvizicija, šireći globalni doseg, ali i gomilajući dug. U proteklih godinu dana kupili su zajedno s partnerima indijsku rafineriju Essar Oil za 12,9 milijardi dolara. Bilo je to prvo Rosneftovo ulaganje u azijski sektor prerade nafte i najveća inozemna akvizicija u Indiji.
Sklopili su također ugovor o razvoju pet naftnih polja u iračkom Kurdistanu i uključili se u projekt širenja infrastrukture naftovoda u toj regiji kojima se nafta preko Turske izvozi na globalna tržišta.
>>> Rosneft kupio trećinu udjela u Enijevom plinskom polju Zohr na Mediteranu
Danas objavljeno poslovno izvješće ne sadrži podatke o neto dugu a u travnju najavljen je niz mjera za jačanje kapitalne osnovice, uključujući otkup dionica u vrijednosti dvije milijarde dolara, radi poboljšanja prinosa. U planu je i smanjenje ukupne razine duga i financijskih obveza povezanih s aktivnostima trgovanja za najmanje 500 milijardi rubalja.
Sečin je u osvrtu na poslovne rezultate kazao da tvrtka "očekuje daljnje smanjenje financijskih obveza i poboljšane prinose dioničarima".
Njegovi dioničari uključuju, među ostalima, British Petroleum (BP) s vlasničkim udjelom od 19,75 posto, i katarski državni investicijski fond QIA s gotovo 19 posto udjela nakon što je propao dogovor o prodaji udjela kineskom CEFC-u.