Trinaestogodišnji dječak i jedan arheolog amater otkrili su u Njemačkoj važno blago koje je možda pripadalo legendarnom danskom kralju Haraldu Modrozubom koji je u 10. stoljeću svojom zemljom pronio kršćanstvo.
Arheolog iz hobija Rene Schoen i školarac Luca Malaschnitschenko detektorima za metal istraživali su u siječnju područje jedne njive na sjeveru otoka Ruegena i nabasali, mislili su, na bezvrijedan komad aluminija. Ali kad su ga malo pomnije pregledali shvatili su da u rukama imaju blistavi komad srebra, pišu njemački mediji.
>>>U Egiptu otkrivena nekropola
O tome su obavijestili prave arheologe koji su prije nedavno počeli iskapanja na području veličine 400 kvadratnih metara. Dosad su pronašli ogrlice, bisere, broševe, prstenje i 600 novčića, uključujući stotinjak koji potječu iz doba Modrozubog koji je vladao Danskom od otprilike 958. do 986. godine.
Arheolozi su pronašli i mali ritualni srebrni čekić posvećen kultu nordijskog boga Thora. Ali istodobno su kovanice prožete kršćanskim simbolima što svjedoči o prelasku s nordijske mitologije na kršćanstvo.
Najstarija kovanica datira iz 714. godine
- Ova riznica je dosad najveće otkriće Haraldovih kovanica na području južnog Baltika i kao takvo je iznimno važno, kazao je agenciji dpa arheolog Michael Schirren iz pokrajinskog ureda za zaštitu spomenika i voditelj iskapanja.
>>>VIDEO: Otkriće u Gizi: Arheolozi pronašli grobnicu staru više od 4000 godina
Najstarija kovanica je dirham iz Damaska koji potječe iz 714., a najmlađi je novčić iz 983. godine. Ovo potonje sugerira da je blago možda zakopano krajem 980-ih, u doba kada je Modrozubi boravio u Pomorju (Pomeraniji), gdje je i umro.
Harald Modrozubi ujedinio je Dansku. Taj je viking poznat i po tome što je okrenuo leđa tradicionalnoj nordijskoj religiji i prihvatio kršćanstvo. Iz Danske je morao pobjeći u Pomorje kada je ga svrgnuo sin Sven.
>>>VIDEO: Na obalama Rhone otkriveni ‘mali Pompeji’
Modrozubi je blago najvjerojatnije zakopao u bijegu od Svena kao što je to učinio i s blagom s otoka Hidenseea koje je pronađeno u 19. stoljeću i koje se nedvojbeno može pripisati dvoru posljednjeg vikinškog kralja.
Trajno nasljeđe Haralda Modrozubog danas je u svim smartfonima i laptopima - bežična Bluetooth tehnologija nazvana je po njemu. Simbol Bluetootha dvije su rune s njegovim incijalima H.B.