Bolji profil duga hrvatskih državnih (cestarskih) kompanija, kao i podizanje investicijskog rejtinga, Hrvatskoj bi mogli postati dostižni uz pomoć Svjetske banke, priskoči li joj ta međunarodna financijska institucija u pomoć u vidu pružanja djelomičnog jamstva na obveznicu koju planira izdati do kraja godine, piše britanski mjesečnik Euromoney.
Hrvatska se nada da će od Svjetske banke dobiti djelomično jamstvo za obveznicu, što bi joj pomoglo u reprofiliranju duga nekih hrvatskih državnih kompanija i ispunjenju kriterija potrebnih za ostvarivanje cilja o ulasku u eurozonu, izjavilo je za britanski financijski mjesečnik Euromoney nekoliko osoba dobro upućenih u ta pitanja.
To bi bila druga djelomična garancija Svjetske banke; prvi put takvu garanciju Svjetska banka izdala je u listopadu prošle godine kada je Gana izdala međunarodnu 30-godišnju obveznicu u iznosu milijarde dolara.
>>>Svjetska banka: Troškove za pristup i opskrbu pitkom vodom treba učetverostručiti
Sada je Hrvatska, s rejtingom BB uz stabilne izglede, u pregovorima s agencijama za rejtinge da uz pomoć djelomičnog jamstva Svjetske banke ishodi poboljšanje kreditnog rejtinga, piše Euromoney.
Ta multilateralna razvojna banka odobrila je zajam od 22 milijuna eura i predložila jamstvo od 350 milijuna eura Hrvatskoj u travnju ove godine za projekt modernizacije i obnove cestovnog sektora.
Investicijska banka Lazard s hrvatskom državom radi na strukturiranju transakcije i optimizaciji duga nekoliko kompanija u njezinu vlasništvu. Te kompanije - Hrvatske autoceste (HAC), Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) i Hrvatske ceste (HC) - imaju 5,2 milijardi eura duga, za koji sada u cijelosti jamči hrvatska Vlada.
Dugoročna obveznica
Ministarstvo financija RH nada se prodaji obveznice s rokom dospijeća duljim od 20 godina, od koje bi namaknuta sredstva išla tim državnim kompanijama. Hrvatska se nada da će ove godine prodati tu obveznicu, uz djelomičnu garanciju Svjetske banke koja bi bila dostatna za podizanje rejtinga za dva stupnja, piše Euromoney. Izvor upućen u pregovore kazao je da Hrvatska cilja transakciju od približno 900 milijuna eura uz oko 250 milijuna eura vrijedno jamstvo Svjetske banke.
Dug spomenute tri hrvatske državne kompanije doseže 10 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). HC-ov isključiv vid prihoda proizlazi iz redistribucije poreza na gorivo, što znači da Vlada mora njegov dug bilježiti u državnoj bilanci. Udio hrvatskog javnog duga u BDP-u iznosi 83,8 posto, a Hrvatska se nada njegovu smanjenju na 75,3 posto na kraju 2019. godine. Udio javnog duga u BDP-u od 60 posto, prema Paktu o stabilnosti i rastu, jedan je od uvjeta, uz određenu fleksibilnost, za ulazak u eurozonu, podsjeća mjesečnik.
>>>DZS: Prosječna plaća porasla na 6.005 kuna zahvaljujući poreznoj reformi
U Lazardu su dugove spomenute tri kompanije podijelili u kategoriju za koju je potrebno poduzeti određene poteze, poput refinanciranja, u onu koja ne traži određene poteze te onu za koju će trebati pregovarati s kreditorom, kazao je izvor upućen u ta pitanja. Približno 80 posto hrvatskog javnog duga je onaj prema komercijalnim bankama, većinom domaćim, dok je nekih 20 posto onaj prema multilateralnim razvojnim bankama, kažu državni dužnosnici.
Pored optimizacije poslovanja HAC-a, ARZ-a i HC-a, u Lazardu se planiraju pozabaviti neučinkovitošću cestovnog i sektora električne energije, kao i pomoći Hrvatskoj da otkupi udjel MOL-a u INI.
Euromoney Country Risk navodi da Hrvatska ide u smjeru investicijskog rejtinga, s obzirom na dramatična poboljšanja državnih financija. Hrvatsku trenutno svrstavaju na 65. mjesto na ljestvici globalnih rejtinga prema rizičnosti, a trenutni joj je rejting dva stupnja ispod investicijskog.