[embed]https://www.youtube.com/watch?v=VaLDsBS5jVE[/embed]
Kada je dobila poziv iz Stockholma bilo je 5 ujutro i Donna Strickland mislila je da se radi o šali. Pogotovo kada je čula da je tek treća žena u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku. U 112 dugoj povijesti te nagrade, samo su je Marie Curie 1903. i Maria Goeppert Mayer 1963. dobile prije nje.
>>>Nobel za medicinu: 9 milijuna kruna imunolozima za postignuća u liječenju raka
Strickland, izvanredna profesorica na Sveučilištu Waterloo, dijeli nagradu sa još dvojicom kolega znanstvenika, Gérardom Mourouom sa francuske École Polytechnique i umirovljenim američkim fizičarom Arthurom Ashkinom, za njihov zajednički rad na razvoju lasera.
Strickland i Mourou pronašli su način da protegnu i kompresiraju lasere kako bi proizvodili kratke, intenzivne impulse koji se danas, između ostalog, koriste u operacijama za pacijente s problemom vida. Ashkin je pak otkrio način manevriranja laserskog svjetla, tzv. tehniku optičke pincete, koja omogućuje da se snaga svjetlosti koristi za hvatanje i održavanje živućih bakterija i virusa bez da oni štetno djeluju na organizam.
>>>Naopaki Ig Nobel za ekonomiju osvojilo dijeljenje ‘voodoo pravde’ šefovima
Nakon objave dobitnika Nobela, dotad nepoznato ime Strickland, odjednom je bilo posvuda po internetu. Znanstvenica do tada nije imala čak ni stranicu na Wikipediji, netko ju je pokušao napraviti no njena postignuća dotad nisu bila dovoljno razvikana kako bi je zaslužila, otprilike je to stajalo u službenom objašnjenju, piše Atlantic.
Sve to dovoljno govori o statusu žena u znanosti.