Nekoliko posljednjih mjeseci 2017. obilježilo je povećanje cijena nafte, koje su u studenome dosezale blizu 65 dolara za barel, što je oko 50 posto više nego u istom razdoblju prošle godine pa očekujemo da će se u naftnom sektoru ponovno dogoditi velike promjene i novi pritisci na smanjivanje potrošnje derivata.
>>>Dragan Kovačević: Janaf ima najbolje pokazatelje od svih kompanija u Hrvatskoj
Prema najnovijim prognozama EIA-e (U. S. Energy Information Administration) prosječna cijena nafte u 2018. mogla bi biti oko 56 dolara za barel. Neki stručnjaci u svojim raspravama spominju cijenu nafte od 80 do 100 dolara za barel do kraja iduće godine. Naravno ima i vrlo opreznih predviđanja prema kojima ne bi trebalo biti daljnjeg većeg rasta cijena.
Više kupaca
Drugi važan izazov za naftne kompanije bit će implementacija pariškog (ali i drugih globalnih) sporazuma o klimi, koji je ratificirala i Republika Hrvatska, a koji ima za cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova te stvaranje niskougljičnoga gospodarstva, pa je to ujedno i jedna od osnovnih odrednica Janafova poslovanja i razvoja.
>>>Među 228 tvrtki iz kluba ‘stomilijunaša’ najveće kolateralne žrtve Agrokora – datoteka
Prema najnovijim prognozama prosječna cijena nafte u 2018. mogla bi biti oko 56 dolara za barel. neki stručnjaci govore i o 80 do 100 dolara do kraja iduće godine.
To znači da se dugoročno računa na pad potrošnje fosilnih goriva i potrebu razvoja projekata koji će osigurati nove prihode kompanije. Osim toga, kompanije već poduzimaju mjere za učinkovitije upravljanje i trošenje energije te upotrebu obnovljivih izvora gdje god je to moguće i isplativo. Tako je Janaf početkom 2017. i certificiran prema normi ISO 50001:2011 (Sustav upravljanja energijom). U 2018. godini nastavlja se investicijski ciklus koji je započeo 2015. i to ulaganjima u projekte tehničko-tehnološke modernizacije (SCADA, elektroenergetski sustav, IT i poslovne komunikacije), objekte zaštite i sigurnosti okoliša, ljudi i postrojenja, kao i u gradnju triju spremnika za skladištenje nafte i jednog spremnika za skladištenje derivata. Sredinom 2017. godine sagrađena su dva spremnika od po 80.000 prostornih metara na Terminalu Omišalj, čime su spremnički kapaciteti Janafa za naftu u posljednje četiri godine povećani za 90 posto i danas iznose 1,7 milijuna prostornih metara.
>>>Janaf ‘priprema teren’ za uključenje u dokapitalizaciju Petrokemije
U istom razdoblju kapaciteti za skladištenje derivata povećani su za sto posto i iznose 202 tisuće prostornih metara. Zahvaljujući na vrijeme sagrađenim kapacitetima iskorištene su tržišne prilike niskih cijena nafte i potražnje za skladištenjem, zbog čega je kompanija iznimno uspješno poslovala i dosegla oko 70 posto prihoda od izvoznih poslova.
U takvim uvjetima posljednjih godina povećan je broj kupaca pa danas u Janafu skladište i velike naftne kompanije poput Glencorea i Vitola, a potpisani su okvirni ugovori i s drugim kompanijama. Korisnici Janafovih skladišta su i Agencija za ugljikovodike (za obvezne zalihe) te Crodux derivati.
Završetak rekonstrukcije i dogradnje infrastrukture Terminala Omišalj u 2018. od strateške je važnosti za kompaniju jer će pridonijeti poboljšanju učinkovitosti operacija na terminalu i većem iskorištenju kapaciteta te otvoriti nove poslovne prilike. Time se ostvaruje projekt Jadranskog centra za skladištenje nafte i derivata nafte kao dio projekta Adriatic spot tržišta.
>>>Janaf intenzivirao poslovne aktivnosti, neto dobit 143 milijuna kuna
Ujedno, na taj način Janaf konkretnim projektima jača geostrateški položaj Hrvatske u europskim i globalnim energetskim tokovima te pridonosi sigurnosti opskrbe energijom i gospodarskom razvoju Hrvatske, ali i sigurnosti opskrbe šest država Jugoistočne i Srednje Europe, za koje već gotovo četiri desetljeća transportira naftu.
Većina rafinerija je u uvjetima nižih cijena povećala preradu pa je porastao i transport nafte.
Blagi trend rasta
Gradnjom podmorskog naftovoda od otoka Krka do kopna sredinom 2017. prestao je transport nafte koji se 40-ak godina odvijao kroz krčki most bez ijednog iznenadnog događaja. Time smo realizirali svoj dio u projektu od zajedničkog interesa EU Naftovodi Janaf – Adria čiji su promotori, osim Janafa, bili mađarski Mol i slovački Transpetrol, koji su 2015. sagradili naftovod Százhalombatta – Šahy. To je važan objekt zaštite okoliša i sigurnosti transporta, ali je posebno važan i zbog doprinosa sigurnosti opskrbe naftom svih korisnika Janafa, posebno Mađarske, Slovačke i Češke Republike zbog diverzifikacije uvoza nafte iz pravca Omišlja, a što je jedan od ciljeva energetske politike EU. U uvjetima nižih cijena većina rafinerija povećala je preradu nafte, pa je time i transport nafte premašio sedam milijuna tona s blagim trendom rasta, koji očekujemo i u 2018. godini. Janaf transportira sto posto uvozne nafte za rafinerije Ine, Optima Grupe i Nisa i nešto više od deset posto za Molove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj.
>>>Glavna skupština Janafa odlučila isplatiti dividende od 165 kuna po dionici
Predviđamo da bi ‘ozbiljnije‘ provođenje politike sigurnosti opskrbe država članica EU moglo dovesti do rasta tržišnog udjela u uvozu nafte iz pravca Omišlja za države koje nemaju pristup morskim energetskim putevima. Taj trend prisutan je od 2013. godine, pa je tako, uza skladištenje, i transport nafte pridonio povijesnom rastu kompanije.
S obzirom na najnoviji rast cijena nafte, neizvjesnost daljnjega kretanja cijena, ponude i potražnje derivata nafte, regulaciju i uz to vezane rastuće troškove energetskog sektora, političke izazove s Bliskog istoka i drugih područja, kompanija ulazi vrlo oprezno u 2018. stavljajući naglasak na investicije, učinkovitije korištenje kapacitetima i smanjivanje troškova, a ulagat će se i dodatni napori te provoditi mjere za nastavak uspješnosti i razvoja poslovanja.