Najmanje milijardu kuna potrebno je Vladi za otkup dionice Ine od MOL-a. U većinskom vlasništvu države je 50-ak tvrtki, među kojima Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Hrvatske šume. O njihovoj prodaji nema govora, međutim, u energetskom sektoru država, uz HEP, posjeduje strateške tvrtke JANAF, Plinacro i Podzemno skladište plina koje raspolažu vrijednom infrastrukturom. Najveću vrijednost ima JANAF koji se bavi transportom i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Državni udjel u ovoj kompaniji trenutačno na burzi vrijedi oko 4,2 milijarde kuna, piše T-portal.
Privatizacijski potencijal
Najviše novca moglo bi se dobiti od prodaje udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci, Croatia osiguranju, Podravci i ACI-ju. Državni udjel u HPB-u trenutačno vrijedi oko 915 milijuna kuna. Za udjel u ACI-ju država bi mogla inkasirati oko 560 milijuna kuna i to od zainteresiranih Dogus grupe i Adris grupe.
Novca za otkup Ine ima i u turizmu, konkretno, u hotelima Makarska, Maestral, Club Adriatic i Jadran Crikvenica. Prema gruboj procjeni, za ove turističke kompanije država bi mogla ukeširati oko 250 milijuna kuna.
Na bubnju bi se mogle naći brojne problematične kompanije za koje nije izgledan velik interes ulagača. Među njima su Croatia Airlines, Petrokemija, Đuro Đaković holding, Jadroplov, HŽ Cargo, Borovo, Badel 1862, Croatia banka, Vjesnik (tiskara)…
T-portal popis zaključuje prodajom zračnih luka, a kao potencijalni izvor novca navodi i Hrvatsku lutriju, Jadroliniju, Narodne novine i Hrvatsku poštu.