Aktualno
StoryEditor

Dujmović: Samozapošljavanje je obilježje poslovanja u najsiromašnijim zemljama

21. Prosinac 2018.

Fokus Hrvatske gospodarske komore i njezinog Udruženja za IT u 2019. će godini biti podijeljen na dva segmenta – međusektorsko povezivanje, odnosno povezivanje IT tvrtki s drugim hrvatskim tvrtkama, kao i na internacionalizaciju poslovanja, istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš u petak na predstavljanju rezultata analize IT industrije u Hrvatskoj u razdoblju od 2008. do 2017. godine.

>>>Hrvatska IT industrija lani uložila 100 milijuna kuna i otvorila 700 novih radnih mjesta

Kazao je i kako je Udruženje za IT jedno od najaktivnijih u Gospodarskoj komori te jedno od onih s najvećim budžetom. Među njihove aktivnosti spadaju organizacije konferencija, međunarodnih B2B sastanaka i predavanja, a tijekom 2018. uspostavili su suradnju s Ministarstvom obrane, ponajprije na području cyber sigurnosti.

Nikola Dujmović, predsjednik Udruženja za IT HGK, naglasio je da im je želja takvu studiju raditi svake godine. IT industrija, kazao je Dujmović, spada među rijetke koje se nikad nisu uspoređivale sa zemljama u regiji, već su uvijek bili usmjereni globalno, zbog čega su danas globalno kompetitivni. Usprkos tome, hrvatska IT industrija nalazi se u donjoj trećini prosjeka Europske unije. Upozorio je i da veliki broj IT stručnjaka zbog povoljnijih poreznih uvjeta ne otvara firme, već obrte, što predstavlja izuzetno lošu državnu strategiju.

– Samozapošljavanje je obilježje poslovanja u najsiromašnijim zemljama i tako ne možemo biti kompetitivni vani, smatra Dujmović.

IT uslužne tvrtke imaju najveće prihode

Dalibor Subotičanec, research manager u SPAN-u, predstavio je rezultate spomenute studije prema kojima je domaća IT industrija u 2017. godini ostvarila 21 milijardu kuna prihoda, od čega šest milijardi kuna iz izvoza. U njoj je trenutno 28.347 zaposlenih, čija je prosječna plaća iznosila 7.722 kune. Najbolje plaćeni među njima su pružatelji ‘outsourcing‘ usluga, dok najveće prihode ostvaruju IT uslužne tvrtke. Ukupno je u Hrvatskoj registrirano 4.649 poduzeća, dvostruko više nego prije početka gospodarske krize 2008. godine. Kriza se, napomenuo je Subotičanec, osjetila i u njihovom sektoru pa je IT industrija tek 2014. dosegnula razinu iz 2008. godine.

Anita Cvetić Oreščanin, jedna od osnivačica i članica uprave tvrtke Poslovna inteligencija, u sklopu panel rasprave ‘Hrvatska IT industrija – sljedećih pet godina‘ napomenula je da su ambicije hrvatskih IT kompanija veće od kapaciteta hrvatskog IT tržišta, zbog čega orijentacija na izvoz prestavlja nužnost. U trenutku izbijanja krize mogli su ili otpuštati ljude ili tražiti nova tržišta. Zahvaljujući tome domaći klijenti gube jer hrvatski stručnjaci svoje kapacitete usmjeravaju prema inozemstvu. Cvetić Oreščanin je kazala i kako su u 2018. imali osamdeset posto prihoda iz izvoza, deset posto više nego godinu ranije.

>>>Generation Management: Dujmović – ključne su obitelji, obiteljske strategije su katastrofa

Boris Žitnik, analitičar OMNIAconsulta koji je za HGK i izradio ovu studiju, pojasnio je razliku između IT industrije i IT tržišta pa tako IT industrija predstavlja zbir podataka iz završnih računa firmi, a tržište sve ono što su te firme kupile.

Dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen naveo je kako posljednjih godina IT tržište raste u cijeloj Europi, a broj zaposlenih u EU porastao je za 36 posto. Velikim problemom smatra činjenicu da se naše kompanije ‘zatvaranju u hrvatske zakone, a ne prate što se događa vani‘.

21. veljača 2024 06:12