Prema istraživanju koje je u srijedu objavila Europska središnja banka, središnje banke diljem svijeta vjerojatno će dobiti još veće ovlasti u postkriznom razdoblju i zadržati mnoge od svojih improviziranih nekonvencionalnih alata, prenosi Reuters.
Banke će se fokusirati na financijsku stabilnost, više će koristi alate makrobonitetnog nadzora, aktivnije će se baviti komunikacijom i mogle bi nastaviti prelaziti u političke sfere, kaže istraživanje koje se temelji na anketama bankara središnjih banaka i znanstvenika.
>>> HNB kontinuirano provjerava izloženost banaka klijentima
Središnje banke posezale su za neprovjerenim instrumentima poput negativnih kamatnih stopa i kupovine nekretnina tijekom i poslije svjetske financijske krize u nadi da će oživjeti rast i inflaciju. Zbog otkupljivanja velikih dugova vlade i, u slučaju ECB-a, sudjelovanja u financijskom spašavanju države središnje banke su oštro kritizirane za prekoračivanje ovlasti, politikanstvo i pokušaj dostizanja konfliktnih ciljeva improviziranim instrumentima.
- Smatramo da će se većina nekonvencionalnih alata nastaviti koristiti, osobito stoga što guverneri središnjih banaka imaju tendenciju pozitivno ocijeniti alate koje su koristili, stoji u istraživanju.
>>> ECB proglasio 2016. najboljom postkriznom godinom
Ključno je pitanje hoće li banke nastaviti ulaziti u politiku s kvazi fiskalnim djelovanjem velikim pozajmicama bankama i tvrtkama, koje predstavljaju rizik za porezne obveznike. Komunikacija, koja je postala bitan instrument provođenja politika, mogla bi postati još važniji alat. Mane i prednosti nekonvencionalnih alata zahtijeva pomnije istraživanje, a ciljevi inflacije ne bi se trebali mijenjati, zaključak je istraživanja.