Revoltiran dopisom Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, nazvao me prijatelj koji je nekoć radio sa mnom. Naplatio mu je zatezne kamate od devet i nešto kuna. Nije problem u tom sitnišu koji treba platiti, nego je stvar, kaže, principa. Donio mi je dokumentaciju iz koje se vidi da je Zavod kriv što moj drug nije na vrijeme platio dug. Otac mu je umro ljetos, a on je nasljednik njegove imovine, pa i obveza. Prijatelj je, među ostalim, otišao u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kako bi predao dokumentaciju o očevoj smrti. Ondje su mu rekli da je njegov otac preplatio policu dopunskog osiguranja za 130 kuna. Dogovorili su se da nakon završetka ostavinske rasprave donese dokaz da je on nasljednik pa će taj višak novca Zavod prebaciti na njegov račun.
Kasno knjiženje
Tako je i bilo. Predao je rješenje o nasljedstvu i Zavod mu je uplatio 130 kuna viška s očeva računa. Sigurno se pitate (kako to kaže René u seriji ‘Alo, alo‘), cijenjeni čitatelju, zašto da moj ‘prika‘ plati Zavodu devet i nešto kuna zateznih kamata ako je Zavod dugovao njemu. I treba li, zapravo, Zavod platiti njemu kamate zato što je držao višak novca neovlašteno umjesto da je odmah o višku obavijestio njegova pokojnog oca dok je još bio živ.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje poslao je dopis čovjeku da je dužan platiti dopunsko zdravstveno osiguranje za jedan mjesec. On je pak bio uvjeren da mu ništa ne duguje.
E, pa, štos je u neažurnosti knjiženja u Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje. Naime, prijateljev pokojni otac nije uplatio ratu dopunskoga zdravstvenog osiguranja od 70 kuna za posljednji mjesec prije svoje smrti, što su knjigovođe u Zavodu registrirali tek nekoliko mjeseci poslije, nakon što je moj prijatelj već dobio od Zavoda onih 130 kuna. Što je najgore, nisu odmah ni poslali obavijest da postoji dug, nego tek nakon nekoliko mjeseci, tj. prije desetak dana, kad mu je poštom stigao dopis o tome da kao nasljednik ima dug za pokojnog oca od 70 kuna plus devet i nešto kuna zateznih kamata i, ako ga ne plati na vrijeme, Zavod će podnijeti zahtjev za ovrhu. Moj prijatelj u tom trenutku nije imao pojma o čemu je riječ i s golemim upitnikom iznad glave došao je u Zavod. Ondje su mu sve objasnili. Prigovorio im je zašto mu to odmah nisu rekli kad mu je rečeno da je njegov pokojni otac preplatio dopunsko zdravstveno osiguranje. Tada se preplaćeni iznos od 130 kuna mogao umanjiti za tih 70 kuna.
Neće mak na konac
Referent je slegnuo ramenima; nije mu, zapravo, ni imao što suvislo reći. Prijatelj je zatražio da mu se otpiše devet i nešto kuna zateznih kamata jer je bilo jasno da nije kriv za nastali dug, koji i ne osporava. No referent je rekao da je to nemoguće jer to ne dopušta sustav. To, međutim, nije točno jer direktor tvrtke može donijeti odluku o otpisu duga ako se utvrdi da dug ne postoji. Prijatelj je mogao tjerati mak na konac, osporavati ovrhu itd., ali prisjelo mu je. Platio im je postojeći dug od 70 kuna i nezaslužene zatezne kamate od devet i nešto kuna izbacivši iz sebe bujicu riječi koje nisu za ovo mjesto. Nije ovo prvi put da neka javna ustanova ili državna tvrtka naplaćuje neopravdano zatezne kamate. Imao sam sličnu situaciju. Pritom je zanimljivo da nikada država neće platiti kamate onomu koji je u preplati. A kako vidimo, može stvoriti i umjetnu situaciju da su građani čak dužni državi a da oni o tome nemaju pojma ‒ da bi zaradila nekoliko kuna. Kakva sramota!
Očita mi lekciju, bogami...
Za razliku od mnogih medija koji su odmah nekritički stali u obranu cvjećara kad su im prošli tjedan komunalni inspektori naredili da sklone cvijeće u svoje kioske napisao sam kako osim zagrebačkog poglavarstva i cvjećari snose dio odgovornosti. Naveo sam da na zagrebačkome Cvjetnom trgu cvjećari moraju plaćati zakup javne površine kao što to čine i drugi korisnici. Predložio sam cvjećarima da sami podnesu zahtjev za zakup javne površine, čime će dovesti u neugodan položaj gradsko poglavarstvo koje, navodno, na nečiji naputak želi ukloniti cvijeće s javne površine. Očekivao sam da će se složiti, no umjesto toga nazvao me neki čovjek koji se nije predstavio i očitao mi lekciju: da zašto bi to oni plaćali, znam li kako cvjećari teško zarađuju, što ne pišem kako u Poglavarstvu kradu... Što odgovoriti na ovo?!