Županijski sud u Velikoj Gorici prihvatio je žalbu Jerine Malešević koja je tvrdila da Općinski sud u tom gradu nije postupio ispravno kad je odbio uvid u spise koji su važni za predmet. Naime, ta inače bivša odvjetnica tužila je državu da je kriva što nije stvorila potrebne uvjete da se u zemljišnu knjigu upiše kao vlasnica stana u Zagrebu. O tom smo problemu pisali lani, a prije toga i moj poštovani prethodnik u ‘Pravdi’ Ivica Grčar. Jerinu Maleševiće najprije je nasamario Vladimir Debeljački koji joj je 2004. prodao stan istodobno prevarivši Zvjezdanu Sikirić Assouline, kojoj je također prodao taj stan. Kad je Malešević na šalteru u gruntovnici Općinskog suda u Zagrebu htjela predati zahtjev za upis vlasništva, bila je u redu prije Sikirić Assouline, no problem je u tome što postoje dva šaltera, pa je i Sikirić Assouline pozvana da preda zahtjev. Zakon o zemljišnim knjigama kaže da prednost pri upisu ima onaj tko prvi podnese zahtjev, što je, tvrdi Malešević, bila ona. Naime, u tom bi slučaju druga po redu, Sikirić Assouline, morala tužiti Debeljaka da joj vrati isplaćeni novac za stan, pa je razumljivo da su obje prevarene željele izbjeći mukotrpno povlačenje po sudu i upitan povrat novca.
Tko je prvi? Jerina Malešević tvrdi da se Sikirić Assouline uz pomoć utjecajnih ljudi ipak uspjela upisati u zemljišnu knjigu iako vrijeme zaprimanja spisa koje je zabilježeno potvrđuje, tvrdi Malešević, da je ona trebala biti ta koja će se upisati u gruntovnicu. To može utvrditi samo sud. Kad sam pisao o ovom problemu, ogradio sam se ne želeći komentirati presudu jer sud je taj koji važe dokaze i mjerodavan je za odlučivanje. Jedno sam ipak komentirao: da sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici Jelena Rajić nije prihvatila da se u spis predmeta unesu predloženi dokazi Jerine Malešević. Riječ je o, prema mojemu mišljenju, krunskim dokazima o tome tko ima pravo upisati se kao vlasnik stana u zemljišne knjige. Naime, Jerina Malešević je tražila da se izvrši uvid u zahtjeve za upis u zemljišne knjige nje i Sikirić Assouline. Razlog zbog kojega je Malešević tužila državu jest taj što je država postavljanjem dva šaltera omogućila takve stvari, čime je odredba Zakona o zemljišnim knjigama da se u njih upiše onaj tko prvi podnese zahtjev zapravo besmislen. Da postoji jedan šalter, takve situacije ne bi se mogle dogoditi. S dva šaltera i dva službenika situacija može biti i sljedeća: dođe prva osoba, službenik zaprimi zahtjev, ali možda je malo sporiji od susjednog službenika, pa tako onaj drugi može dobiti prednost u odnosu na onoga koji je stigao prvi.
Toliko očito Jerina Malešević izgubila je spor na Općinskom sudu u Velikoj Gorici 2013., sedam godina nakon što je tužila državu. Žalila se Županijskom sudu u Velikoj Gorici koji je nedavno riješio da se njezina žalba prihvati. U obrazloženju rješenja Županijski sud naveo je da je Općinski sud nanio bitnu povredu parničnog postupka i vratio mu predmet na ponovno odlučivanje. Istodobno je Županijski sud uputio Općinski sud da se mora izvršiti uvid u predložene dokaze Jerine Malešević i na temelju njih, kao i drugih dokaza, donijeti presudu. Mislim da je Županijski sud donio ispravnu odluku jer ponavljam, toliko je očito da su to bili krunski dokazi u ovom predmetu. Zašto ih pak sutkinja Jelena Rajić nije uzela u obzir, najbolje zna sama.
*********
Nemoć nad državom Moj je prethodnik u ‘Pravdi za sve’ Ivica Grčar nakon poraza Jerine Malešević 2013. na Općinskom sudu u Velikoj Gorici protiv države za HRT rekao da je to primjer koliko je pojedinac nemoćan kad se suprotstavi državi. Njezina nedavna pobjeda na Županijskom sudu u Velikoj Gorici daje nam nadu da to ipak ne mora biti tako iako je to, možda, Pirova pobjeda ostvarena tek nakon deset godina, s tim da je tek čeka presuda. ‘Uspjeh je i ovo rješenje o ukinuću negativne presude prvog stupnja‘, napisala je u e-poruci Jerina Malešević. Da je ovaj slučaj izazvao revolt u odvjetničkim krugovima, dokazuje to što su Malešević njezine kolegice i kolege, čak 61 odvjetnik, zastupali pro bono (bez naknade), a ona se sama, vidjevši da je nemoćna, ispisala iz Registra odvjetnika. Rekla je, ako nije u stanju zaštititi sebe, kako će to jamčiti klijentima