Filip Mlinarić, mladi poljoprivrednik koji se natjecao za sredstva iz Mjere 6 Fonda za ruralni razvoj (poticaji za mlade poljoprivrednike), nije prošao zbog toga što mu je dan prije odluke istekla osobna iskaznica (OI). Poslao sam upit Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) zašto je uopće bilo nužno u natječajnoj dokumentaciji priložiti OI kada mi je logično da je dovoljno priložiti dokaz o registraciji OPG-a. Iz Agencije su odgovorili da je OI osnovni dokument iz kojeg se u administrativnoj obradi provjerava identitet i dob podnositelja zahtjeva. S obzirom na to da je riječ o mjeri za mlade poljoprivrednike (između 18 i 40 godina), odgovor Agencije je logičan, ali ipak je nelogično odbijanje Mlinarićeva projekta zbog isteka OI-ja.
Nepobitna činjenica Naime, bez obzira na to istekao OI ili ne, nepobitna je činjenica – Filip Galić rođen je određenog datuma i godine te ako se taj datum i godina uklapaju u godine koje potvrđuju da je riječ o mladom poljoprivredniku, onda je besmisleno inzistirati na važenju osobne iskaznice. Uostalom, zašto nam služe OIB i na kraju rodni list koji je također mogao biti priložen i na temelju kojih se također moglo utvrditi o kome je riječ i koliko godina ima. Tu dolazimo do sljedeće stepenice, na koju očito nisu zakoračili u Agenciji. U razgovoru s nekadašnjim državnim dužnosnikom zaključili smo da Agencija nije imala dovoljnu širinu pa da omogući naknadnu dostavu dokumentacije. Primjerice, ako je istekao OI, zašto nisu pozvali Mlinarića da donese novu u kojoj će biti upisan (vidi čuda?!) isti datum i godina rođenja ili, ako nisu mogli čekati izradu OI-ja, da donese rodni list koji će potvrditi da je zaista dovoljno mlad za taj novac iz Fonda. Najveći su krivci za to ljudi u Agenciji, koji nisu imali širinu da prepoznaju potencijalne probleme. Zapravo još gore je, jer kako mi je napomenuo moj sugovornik, oni nisu čak ni trebali misliti o tome, odnosno nisu ni trebali imati tu širinu zato što je za njih već ranije mislila Europska komisija. Naime, EK je apostrofirao taj problem kod poljoprivrednika jer su u Bruxellesu svjesni da su poljoprivrednici (ne samo u Hrvatskoj) manje vični papirologiji. Zato je EK u svojoj Provedbenoj uredbi br. 809/2014 od srpnja 2014. omogućio zemljama članicama da pri donošenju pravila za natječaje daju priliku poljoprivrednicima koji nisu dostavili svu dokumentaciju ili je došlo do nenadanih izmjena (primjerice, kao kod Filipa Mlinarića), da im se omoguće ispravke.
Čisti promašaj No u Agenciji nisu marili za to, nego baš suprotno jer, kaže moj sugovornik, ‘najveći broj natječaja financiranih sredstvima EU koji se danas provode u Hrvatskoj omogućuje ispravke i dopune prijava zato da bi se se što manje projekata odbacilo zbog administrativnih nedostataka, a u fokusu je vrijednost projekta. Jedino natječaji RR onemogućavaju ispravke pogrešaka i dopune na svojima natječajima‘. Dakle, mladi poljoprivrednik Filip Mlinarić ostao je bez novca iz EU (mogao je dobiti i do 50 tisuća eura) samo zbog gluposti koju su napravili ljudi u Agenciji. Pročitao sam uvjete natječaja i u njemu se ne traži rodni list kao alternativa OI-ju. U Agenciji su se ponašali kao da je važno utvrditi identitet (što i jest, ali manje važno), a ne je li poljoprivrednik mlad ili nije. To je bio čisti promašaj koji će skupo platiti mladi Mlinarić.