Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU) i Europska investicijska banka (EIB) predstavili su u Dubrovniku, na HBOR-ovoj Međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza, sporazum o savjetodavnim uslugama radi potpore u osmišljavanju Platforme za ulaganje u pametne gradove i otoke.
>>>Zlarin postaje pilot-otok bez jednokratne plastike
- Prvi puta je riječ o investicijskoj platformi koja cilja na sektor pametnih gradova i otoka. O tome ćemo nešto više reći i sutra nasjednici Vlade na otoku Hvaru. Jedan od ciljeva MRRFEU je i regionalni razvoj, ali i novi koncept razvoja urbanih područja i otoka u skladu s novom regulativom EU o otocima. S novim inovativnim rješenjima potrebno je odgovoriti na ključne izazove poput zdravlja, okoliša, prometa, a u tome ključnu ulogu moraju imati ICT rješenja. Kroz investicijske platforme u idućem razdoblju stvorit ćemo prioritetne projekte koji će se financirati iz fondova EU i sredstava EIB-a – rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac dodavši da Hrvatska već sad koristi 345 milijuna eura europskih sredstava za razvoj urbanih područja.
Savjetodavna pomoć u kreiranju ove investicijske platforme počinje već u studenom ove godine te će se njome utvrditi popis projekata čije će financiranje pomagati kroz europske fondove i privatni kapital.
- Očekuje se kako će razvoj pametnih rješenja za financiranje potpore razvoju hrvatskih jedinica lokalne samouprave i otoka doprinijeti održivom rastu Hrvatske - istaknuo je potpredsjednik EIB-a Vazil Hudak.
Predsjednica uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) Tamara Perko izrazila je zadovoljstvo što su u platformu uključeni i otoci koji su danas, po potrebnom vremenu putovanja, od kopnenog dijela Hrvatske udaljeniji nego neki europski gradovi.
Platforme za ulaganja su investicijski instrumenti kojima se manji i/ili rizičniji projekti objedinjuju prema zemljopisnom položaju ili sektoru, a u svrhu podjele rizika, privlačenja privatnih ulagača te oslobađanju financijskih sredstava za pojedinačne projekte. Iz same platforme mogu se potom odobravati zajmovi, jamstva i/ili vlasničko financiranje za potrebe odnosnih projekata, ovisno o njihovim posebnim potrebama. Od ljeta 2018. godine EIB je ovakvim instrumentima osigurao potporu za 41 platformu za ulaganja koje bi, očekuje se, trebale mobilizirati više od 34,8 milijarda eura ulaganja. Druge članice EU već imaju dobra iskustva sa sličnim platformama. Na Malti je preko njih financirana regeneracija gradskih četvrti, u Poljskoj urbana regeneracija revitalizirane elektrane, u Bugarskoj obnova općinskih zgrada i projekti urbane regeneracije, u Francuskoj razvoj ekoloških gradskih četvrti, u Njemačkoj transformacija komunalnog vodnog sustava, a u Litvi primjerice poboljšanje mreže gradske rasvjete.
>>>Hrvatski otoci potpisali ‘Deklaraciju o pametnim otocima‘
Sporazum će omogućiti EIB-u i Ministarstvu da provedu sektorsku analizu i analizu potreba za ulaganjima i nedostataka u financiranju, uz preispitivanje strategija urbanog i teritorijalnog razvoja, utvrde projekata i osmisle samu platformu.