Aktualno
StoryEditor

EIZ: Recesija je izazvala ‘pesimističan‘ pad faktorske proizvodnosti i produktivnosti rada

14. Studeni 2017.

Faktorska proizvodnost i produktivnost rada u Hrvatskoj zbog dugotrajne su recesije pale, što znači da hrvatsko gospodarstvo gubi komparativnu prednost u odnosu na zemlje u okruženju, glavni su zaključci istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) predstavljenog u utorak.

Asistent na Ekonomskom institutu i voditelj istraživanja "Proizvodnost poduzeća i intenzitet tržišnih sila" Bruno Škrinjarić, izvijestio je kako je cilj istraživanja bio utvrditi indikatore performansi poduzeća, njihovu dinamiku ulaska i izlaska s tržišta te ustanoviti kako neke tržišne sile utječu na kretanje ukupne produktivnosti u hrvatskoj ekonomiji od 2003. do 2016. godine.

>>>RBA: Krediti u rujnu pali za 5 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu

- Glavni zaključci su da se i prosječna produktivnost rada i ukupna faktorska proizvodnost smanjivala tijekom analiziranog razdoblja, a ponajviše zbog utjecaja dugotrajne recesije, rekao je Škrinjarić.

Objasnio je kako to za naše gospodarstvo prvenstveno znači gubitak komparativne prednost u odnosu na zemlje u okruženju, a barem što se tiče internacionalnog tržišta, nema prednosti koja bi našim izvoznicima omogućila veći rast od trenutnog.

Nužnost reformi

Smatra da je nužno provođenje reformi, prije svega obrazovne, kao i poboljšanje pravosuđa.

Drži i kako treba olakšati ulazak i izlazak poduzeća s tržišta jer, kako navodi, postoji konstantni pozitivan doprinos neto ulaska ukupnoj promjeni proizvodnosti, što je u većini godina bilo dovoljno da poništi pad proizvodnosti poduzeća koja su ostala na tržištu.

To znači da su poduzeća koja ulaze na tržište u prosjeku produktivnija od poduzeća koja s njega izlaze, što sugerira da tržišne sile ipak funkcioniraju, kaže Škrinjarić.

>>>Nacrt zakona o platnom prometu predlaže značajno smanjenje kazni za neautorizirane transakcije

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josip Tica kazao je da je ostao iznenađen kada je u pitanju faktorska produktivnost, odnosno s obzirom kako stvari pesimistično stoje, rekavši kako je to nešto što gospodarstvo muči duži niz godina.

- Način na koji koristimo radnu snagu i kapitalnu opremu u biti se nije nimalo promijenio, a taj fenomen seže daleko u prošlost, nekih 30-40 godina. Brzo smo se mijenjali, a sve je ostalo isto, upozorio je Tica.

Doprinos europskog novca

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić istaknuo je doprinos europskih sredstava produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.

- Što se tiče raspisivanja javnih poziva za mala i srednja poduzeća u sklopu našeg ministarstva, za cijelu financijsku perspektivu 2016. - 2020. raspisali smo već više od 70 posto javnih poziva i sredstava", naglasio je Antonić.

>>>Hrvatska i Izrael dogovorili poljoprivrednu suradnju

S druge strane postoje, kazao je, "zločesti‘ mediji", koji vole samo negativne vijesti i kažu da je iskorištenost europskih sredstava premala.

Glavna urednica Tportala Danijela Jozić odgovorila mu je da je možda zločesta država razlog što poduzetnici nisu odvažniji. Kazala je da u njenom mediju na dnevnoj bazi razgovaraju s poduzetnicima te kako ih je uglavnom strah istupanja u medijima. Kako navodi, nerijetko se boje pohvaliti uspjehom i zaradom, dok nevoljko iznose i svoje probleme, a čemu je često razlog strah od države i inspekcije.

04. ožujak 2024 10:18