Europska komisija odbila je molbu Slovenije da posreduje u njenom sporu s Hrvatskom oko pitanja prenesene štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci, navode u petak slovenski mediji koji se pozivaju na izvore u vladi.
Premijer Miro Cerar u travnju je predsjedniku Jeanu-Claudeu Junckeru i potpredsjedniku Timmermansu uputio pismo s molbom da Komisija posreduje u sporu njegove vlade s Hrvatskom oko pitanja prenesene devizne štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb, o čemu se na hrvatskim sudovima vode pravni postupci, kako bi se postiglo da se oni obustave.
>>>Erjavec: Slovenija će tražiti posredovanje EK u sporu oko stare devizne štednje
Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec tada je izjavljivao da bi u slučaju da Hrvatska posredništvo Komisije odbije Hrvatsku mogla tužiti sudu EU-a u Luksemburgu jer je stara devizna štednja iz nekadašnje SFRJ sukcesijsko pitanje, te da je Hrvatska to priznala potpisivanjem tzv. memoranduma iz Mokrica iza kojega je stala i Europska unija.
Kako u petak navodi ljubljanski list Dnevnik, ministrica za financije Mateja Vraničar Erman potvrdila je da je Komisija ovog tjedna odgovorila na slovensku molbu u vezi s NLB-om, rekavši da smatra kako svojim posredovanjem ne bi mogla doprinijeti rješenju tog problema između dviju država.
Poseban zakon
Slovenska vlada i dalje tvrdi da Hrvatska nastavkom sudskih procesa protiv "stare" Ljubljanske banke i njene pravne nasljednice Nove Ljubljanske banke (NLB) "djeluje u suprotnosti s dogovorenim pravnim rješenjima", pa će za zaštitu interesa NLB-a donijeti poseban zakon, kako bi tu banku pravno zaštitila od mogućih sudskih ovrha temeljem presuda hrvatskih sudova i negira da je otvaranje tog spora bio samo manevar kako bi se odgodila privatizacija NLB-a, koju temeljem obveza koju je prihvatila nekadašnja vlada premijerske Alenke Bratušek zahtijeva Europska komisija, navode u petak slovenski mediji.
Takav stav odlazeće vlade premijera Mire Cerara našao se u medijima pod valom kritika jer bi se u slučaju neispunjavanja obveze prodaje tri četvrtine dionica NLB-a ta banka mogla naći pod sankcijama i morala vratiti državnu pomoć koju je dobila u vrijeme krize oko loših kredita 2013. godine.
>>>Nova Ljubljanska banka u prvom kvartalu ostvarila 58 milijuna eura dobiti
"Vlada je Komisiju namjeravala nadmudriti, tražeći njenu medijaciju u sporu oko prenesene štednje, što je bio ne samo pokušaj prebacivanja odgovornosti na druge nego i proziran pokušaj zavlačenja s prodajom NLB-a", navodi Dnevnik, koji dodaje da NLB treba zaštititi, ali ne od sudskih tužbi nego od vlade koja joj tako nanosi štetu.
Vladu premijera Cerara s tim u vezi oštro u komentaru u petak kritizira i ljubljansko Delo. Odgađanje privatizacije NLB-a u situaciji kad su cijene dionica banaka u padu dovest će do toga da ćer biti oštećen državni proračun i porezni obveznici, a NLB bi se odlukom Komisije mogla naći pod sankcijama, jer joj u slučaju da s Komisijom ne dođe do nekog novog kompromisa prijeti mogućnost da ostane bez svojih podružica u državama zapadnog Balkana, navodi središnji slovenski dnevnik.
"Europska komisija mogla bi vrlo brzo skinuti diplomatske rukavice, a tada bismo mogli dočekati njeno dosta nepopustljivo rješenje s kratkim rokom za prodaju NLB-a i s novim obvezama za banku i državu, navodi list.