Europska komisija pokrenula je u petak javno savjetovanje o lažnim vijestima i internetskim dezinformacijama te uspostavila stručnu skupinu na visokoj razini sastavljenu od predstavnika akademske zajednice, internetskih platformi, informativnih medija i organizacija civilnog društva koji će je savjetovati o tom fenomenu i iznijeti svoje preporuke za njegovo rješavanje, priopćeno je iz Bruxellesa.
Radom stručne skupine na visokoj razini i rezultatima javnog savjetovanja pridonijet će se razvoju strategije o suzbijanju širenja lažnih vijesti na razini EU-a, koja će biti predstavljena u proljeće ove godine.
Rezultati istraživanja Eurobarometra objavljeni 17. studenoga 2016. pokazali su, naime, da su europski građani zabrinuti za neovisnost medija te da ljudi nemaju povjerenja u medije.
>>>Tim Cook: Lažne vijesti uništavaju umove
"Sloboda primanja i prenošenja informacija i pluralizam medija zaštićeni su Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Živimo u dobu u kojem nas preplavljuju informacije i dezinformacije. Stoga svojim građanima moramo osigurati alate za prepoznavanje lažnih vijesti, poboljšavanje povjerenja na internetu i upravljanje primljenim informacijama", rekao je tim povodom prvi potpredsjednik EK Frans Timmermans.
"Moramo pronaći uravnoteženi pristup između slobode izričaja, medijskog pluralizma i prava građana na pristup raznolikim i pouzdanim informacijama. U pronalaženju rješenja trebali bi sudjelovati svi relevantni subjekti, kao što su internetske platforme ili informativni mediji", dodao je potpredsjednik zadužen za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip.
"Moje je djelovanje usredotočeno na obranu prava građana na kvalitetne informacije koje su temelj naših demokracija. Želim voditi otvoren i opsežan razgovor o lažnim vijestima kako bismo riješili taj složeni fenomen i prevladali izazove koji su pred nama", kazala je povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel.
>>>Istraživanje: Svaki treći Hrvat ne prepoznaje lažne poruke e-pošte
Građani, platforme društvenih medija, organizacije za informiranje (radiotelevizijske kuće, tiskani mediji, novinske agencije, internetski mediji i provjeravatelji činjenica), istraživači i javna tijela pozvani su da izraze svoja mišljenja u javnom savjetovanju do sredine veljače.
Tako će se prikupiti mišljenja o tome koje se mjere mogu poduzeti na razini EU-a kako bi se građanima pružilo učinkovite alate za prepoznavanje pouzdanih i provjerenih informacija te kako bi se prilagodilo izazovima digitalnog doba.
Doprinosi se očekuju u pogledu opsega problema, što podrazumijeva kako građani i dionici doživljavaju lažne vijesti, koliko su svjesni dezinformacija na internetu i koliko vjeruju raznim medijima.
Komisiju zanimaju i procjene već poduzetih mjera platformi, informativnih medija i organizacija civilnog društva za sprječavanje širenja lažnih vijesti na internetu te stajališta o ulogama i odgovornostima relevantnih dionika, kao i moguće buduće mjere za jačanje pristupa građana pouzdanim i provjerenim informacijama i sprječavanje širenja dezinformacija na internetu.
Ovo se savjetovanje odnosi samo na lažne informacije i dezinformacije na internetu kada sadržaj nije sam po sebi nezakonit, te stoga nije obuhvaćen postojećim zakonodavstvom EU-a ili nacionalnim zakonodavstvom i samoregulatornim mjerama.
Europski parlament je u lipnju 2017. donio rezoluciju kojom je Komisiju pozvao da dubinski analizira trenutačnu situaciju i pravni okvir u pogledu lažnih vijesti i da provjeri mogućnost zakonodavne intervencije kako bi se ograničilo distribuciju i širenje lažnih sadržaja. Komisija je potvrdila da je to prioritet te je inicijativu za suzbijanje lažnih vijesti na internetu uključila u svoj program rada za ovu godinu.