Europska komisija u četvrtak je potvrdila važeće procjene rasta gospodarstva Europske unije i eurozone u ovoj i idućoj godini, upozoravajući ipak na njegovu veću izloženost vanjskim rizicima, ponajprije protekcionizmu.
Prema proljetnim bi prognozama Bruxellesa gospodarstvo 28-članog EU-a i 19-člane eurozone ove godine trebalo porasti 2,3 posto, u skladu s prognozama objavljenim početkom veljače.
>>>EK očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto
U 2019. godini rast bi - u skladu sa zimskim projekcijama - trebao blago usporiti, na dva posto u oba područja, budući da uska grla u opskrbi postaju sve očitija u mnogim zemljama i sektorima, monetarna politika usklađena je sa stanjem u gospodarstvu, a rast globalne trgovine blago slabi.
- Najveći je rizik za ovakvu ružičastu prognozu protekcionizam, koji ne smije postati nova normala: to bi samo pogodilo one građane koje najviše trebamo štititi, naglasio je Pierre Moscovici, europski povjerenik za gospodarsku i financijsku politiku.
Najviše zabrinjava aktualni trgovinski spor s američkom vladom koja je zaprijetila uvođenjem carina na uvoz čelika i aluminija u visini 25 odnosno 10 posto, napominje agencija AFP.
>>>U eurozoni gospodarstvo usporilo rast, strahuje se od trgovinskog rata sa SAD-om
EU i ostali trgovinski partneri ishodili su kod američke vlade izuzeće od carina do 1. lipnja, kad će Washington odlučiti o daljnjim koracima. Ujedno su pripremili duge liste protumjera u slučaju da američki predsjednik Donald Trump ipak uvede sankcije.
- Eskalacija trgovinskog protekcionizma predstavlja nedvojbeno negativan rizik globalnim gospodarskim izgledima, konstatiraju u EK.
Eurozona će zbog svoje otvorenosti biti posebno ranjiva u slučaju da se ti rizici ostvare, naglašavaju.
U Europi su, kako napominju, najnoviji pokazatelji smanjili vjerojatnost da bi rast u skorijoj budućnosti mogao biti snažniji od očekivanog. Među vanjskim čimbenicima koji će dodatno pojačati neizvjesnost još izdvajaju nestabilnost na financijskim tržištima, zabilježenu u proteklim mjesecima. Ta bi nestabilnost u budućnosti trebala poprimiti trajniji karakter, upozoravaju u Komisiji.
>>>Trumpove mjere: Američki poljoprivrednici osjetili prve posljedice protekcionizma
Što se tiče situacije na tržištu rada, EK napominje da će nezaposlenost nastaviti padati i da je sada oko pretkriznih razina. U EU očekuju pad stope nezaposlenosti na 7,1 posto u ovoj i na 6,7 posto u idućoj godini, sa 7,6 posto u 2017.
U eurozoni bi trebala pasti na 8,4 posto u 2018. i na 7,9 posto u 2019., s prošlogodišnjih 9,1 posto.
Broj zaposlenih u eurozoni sada je na najvišim razinama od uvođenja eura ali je u pojedinim segmentima i dalje prisutan manjak radne snage. Tako je u nekim članicama nezaposlenost i dalje visoka dok druge sve teže pronalaze radnike, napominje se u izvješću.
>>>Hrvatska zabilježila jedan od najvećih padova nezaposlenosti u EU
Inflacija bi trebala lagano jačati u idućim kvartalima djelomice zahvaljujući nedavnom rastu cijena nafte, nakon što je ponešto posustao rast potrošačkih cijena u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Pritisci na jačanje inflacije proizlaze također iz izjednačavanja ponude i potražnje na tržištu rada i bržeg rasta plaća u mnogim zemljama članicama, ističu u EK.
U eurozoni bi se inflacija ove godine trebala zadržati na prošlogodišnjih 1,5 posto, a iduće porasti na 1,6 posto. Sličan se obrazac očekuje i na razini EU-a u cjelini, uz nepromijenjeni tempo rasta cijena u ovoj godini, za progniziranih 1,7 posto, te njegovo blago ubrzanje u idućoj godini, na 1,8 posto.