Europska komisija je u četvrtak odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u ključnim stvarima.
>>> U novom broju Lidera: Fondovi EU – Na svakog stanovnika u četiri godine 325 eura neto
"Komisija smatra da se posebnim ovlastima države iz Zakona o INA-i neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana. Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU-a. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućim ugrozama sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom", navodi se u priopćenju Komisije.
>>> Komisija traži ukidanje ‘bezuvjetnog veta’, izmjenu zakona o Ini
Prema Zakonu o INA-i državi su dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo ulaganja veta na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta.
Lider je u svom izdanju od 30. lipnja detaljno analizirao sankcije koje prijete Hrvatskoj zbog nepravovremenog ili neodgovarajućeg prenošenja europske pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo. Hrvatska je tako u četiri godine članstva u Europskoj uniji dobila 68 europskih prijetnji. Detaljnije pročitajte u digitalnom izdanju Lidera.
"Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno", ističe se u priopćenju.
Komisija navodi da je Hrvatska prije pristupanja EU-u preuzela obvezu usklađivanja Zakona o INA-i s pravilima EU-a. S obzirom na to da Hrvatska nije izmijenila taj Zakon, u studenome 2014. Europska komisija odlučila je protiv nje poduzeti mjere. Nakon što je u prosincu 2016. ocijenila očitovanja hrvatskih tijela, Europska komisija poslala je Hrvatskoj obrazloženo mišljenje u kojem službeno zahtijeva izmjenu Zakona o INA-i uz obrazloženje da se njime krše pravila Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o slobodi poslovnog nastana (članak 49.) i slobodnom kretanju kapitala (članak 63.). Hrvatska još uvijek nije postupila u skladu s obrazloženim mišljenjem Komisije.
>>> Sandor Csanyi: Spremni smo prodati udjele u Ini
U priopćenju se navodi da je unatoč današnjoj odluci Komisija i dalje otvorena za napore koje hrvatska nadležna tijela ulažu u rješavanje tog predmeta.
Nepriopćivanje nacionalnih mjera za prenošenje Direktive o upućivanju radnika
Također, EK uputila je Hrvatsku Sudu zbog nepriopćivanja nacionalnih mjera za prenošenje propisa EU-a o provedbi Direktive o upućivanju radnika gotovo godinu dana nakon isteka roka za prenošenje.
Direktivom 2014/67/EU, zvanom i „Direktiva o provedbi”, utvrđeni su ključni alati za sprečavanje zaobilaženja i zlouporabe pravila EU-a o upućivanju radnika te za poboljšanje administrativne suradnje i razmjene informacija među državama članicama. Ispravno i pravovremeno prenošenje Direktive o provedbi ključno je za sprečavanje prijevara i zlouporaba u području upućivanja radnika, što je u interesu svih država članica, poduzeća i radnika.
Direktiva o provedbi morala je biti prenesena u nacionalno zakonodavstvo do 18. srpnja 2016. Sve države članice osim Hrvatske priopćile su Komisiji svoje provedbene mjere, na temelju kojih Komisija procjenjuje je li Direktiva o provedbi ispravno provedena. Iako je Komisija Hrvatskoj u rujnu 2016. uputila službenu opomenu, a u veljači 2017. i obrazloženo mišljenje te od Hrvatske zatražila da priopći mjere za prenošenje, hrvatska nadležna tijela to još nisu učinila, stoji u priopćenju EK.
>>> U novom broju Lidera: Plaće – Cijenu neizbježnih poskupljenja platit će potrošači
"Stoga će Komisija na temelju postupka utvrđenog u članku 260. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) od Suda Europske unije zatražiti da Hrvatskoj odredi plaćanje dnevne novčane kazne dok u potpunosti ne prenese Direktivu u nacionalno zakonodavstvo," navodi Komisija u priopćenju.
Direktiva o upućivanju radnika dio je Komisijinih nastojanja da se ukine socijalni damping, što je, kako tvrde iz EK, jedan od njihovih ključnih prioriteta.
"Da bi to postigla, Komisija djeluje dvojako: prvo, 8. ožujka 2016. predstavljena je revizija Direktive o upućivanju radnika iz 1996. kojom se institucionalizira načelo jednake plaće za isti posao na istome mjestu; Parlament i Vijeće trenutačno raspravljaju o tom prijedlogu. Drugo, Komisija pomoću Direktive o provedbi želi osigurati da se pravila o upućivanju radnika ispravno provode i primjenjuju. Direktivom se utvrđuju novi instrumenti za suzbijanje zaobilaženja i kršenja pravila o upućivanju, primjerice putem fiktivnih poduzeća, te alati za poboljšanje administrativne suradnje i razmjene informacija među državama članicama," navodi EK.