Kad je šibenski industrijalac i gradonačelnik Ante Šupuk vizionarski prepoznao energiju budućnosti pa zgrabio poslovnu priliku i omogućio općinskom nadmjerniku i građevinskom inženjeru Vjekoslavu Meichsneru da podno Skradinskog buka podigne tehnološki naprednu hidroelektranu Krka, bila je to prva hidroelektrana u Europi za proizvodnju izmjenične struje. Dva dana prije proradila je ona globalno poznata na slapovima Niagare prema nacrtu Nikole Tesle, ali zahvaljujući Meichnerovu prvom funkcionalnom sustavu proizvodnje, prijenosa i lokalne razdjelne mreže izmjenične struje Šibenik se upisao u povijest kao prvi grad u svijetu osvijetljen s pomoću Tesline novotarije.
>>> Dvije trećine električne energije u Kanadi dolazi iz obnovljivih izvora
Dvofazni sustav Krka-Šibenik pušten je u pogon 28. kolovoza 1895. ‘oko dvadesete ure i dvadeset časaka‘. Kroničari toga povijesnog trenutka zabilježili su i ‘da je jedan odvojak Krke odveden i vođen savršenom sigurnošću, da se raspodijeljena voda spušta i diže prema potrebi, propušta se ili zatvara s pomoću željeznih vrata, da se golemi željezni rotori vrte velikom brzinom, da se u toj ogromnoj zgradi ne osjeti ni jedan trzaj i da rasvjeta do grada nije zakasnila.‘ Hidroelektranu Krka s dvofaznim generatorom napona 3000 V i 42 Hz spojenim na 11 kilometara dug dalekovod s 360 stupova do Šibenika i razvodom od dvije rasklopne i šest transformatorskih stanica snage 3000/110 V Međunarodni institut inženjera elektrotehnike i računarstva (IEEE) uvrstio je na popis povijesno važnih svjetskih inženjerskih iskoraka. Na kolijevku domaće elektroprivrede i dane ponosa i slave šibenske industrijske povijesti podsjećaju danas usred najfrekventnijeg dijela Nacionalnog parka Krka ostaci postrojenja razmontiranoga 1914. zbog ratnih potreba Austro-Ugarske za bakrom. No nije se Šibenik tada vratio korak unatrag.
[caption id="attachment_330540" align="aligncenter" width="750"]
Na kolijevku domaće elektroprivrede podsjeća Jaruga II, danas jedna od tri hidroelektrane na rijeci Krki i jedna od ukupno 26 mahom velikih hidroelektrana u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede[/caption]
Svježi popis
U strukturi domaćeg elektroenergetskog sustava na hidroelektrane otpada više od polovice izvora, pa se Hrvatska ubraja među vodeće zemlje u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora. Danas u zemlji posluje 12 malih hidroelektrana, od kojih je većina u privatnim rukama.
U neposrednoj blizini prve hidroelektrane, preimenovane kasnije u Jaruga I., sagrađen je 1903. za potrebe tvornice kalcijeva karbida u šibenskoj Crnici pogon nove hidroelektrane Jaruga II, koja je s početkom Prvoga svjetskog rata od razmontirane prethodnice preuzela potrebe napajanja grada električnom energijom. Jaruga II. u funkciji je i danas kao jedna od tri hidroelektrane na rijeci Krki i jedna od ukupno 26 mahom velikih hidroelektrana u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP).
>>> Odeta kreće s izgradnjom male hidroelektrane na Mrežnici
U strukturi domaćeg nam elektroenergetskog sustava na hidroelektrane otpada više od polovice izvora pa se prema tim parametrima Hrvatska ubraja među vodeće zemlje u proizvodnji struje iz obnovljivih izvora. Velike HEP-ove hidroelektrane nisu, međutim, u sustavu povlaštenih proizvođača koji su s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE) sklopili ugovore o otkupu električne energije. Među dvanaest malih hidroelektrana, koliko ih u Hrvatskoj radi prema najnovijem popisu, dvije su HEP-ove, većina ih je u privatnim rukama, a postrojenje Mala hidroelektrana Pleternica na rijeci Orljavi u vlasništvu Grada Pleternice prva je i za sada jedina hidroelektrana kod nas u kojoj struju proizvodi i prodaje neka jedinica lokalne samouprave. Kad je na kraju 2012. puštena u pogon, bila je to prva mala hidroelektrana sagrađena nakon osamostaljenja Hrvatske, a investicija vrijedna malo manje od pet milijuna kuna ubrzo je Pleternici donijela status grada budućnosti i jednog od najpametnijih gradova u Hrvatskoj. Hidroelektrana je donijela gradu i prihod veći od 2,5 milijuna kuna, pa u gradskoj upravi ne dvoje i nastavljaju u istom smjeru. Početkom godine počeli su graditi još jednu hidroelektranu iz koje bi se u oko sedam milijuna kuna težak proračun trebalo sliti još oko pola milijuna kuna na godinu.
[caption id="attachment_330541" align="aligncenter" width="750"]
Mala hidroelektrana Pleternica na rijeci Orljavi u vlasništvu Grada Pleternice prva je i zasad jedina hidroelektrana kod nas u kojoj struju proizvodi i prodaje neka jedinica lokalne samouprave[/caption]
Trend ulaganja
Ekonomski potencijal malih hidroelektrana prepoznaju sve više i privatni investitori. Jedna je od njih povratnica iz Njemačke Ljiljana Šoch, čije je jednostavno društvo Mahe hidroelektrana uložilo oko milijun i pol kuna u malu hidroelektranu snage 110 kilovata u Brodskom Drenovcu nedaleko od Slavonskoga Broda, također na rijeci Orljavi. Sagrađena je uz poticaj Fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, puštena u promet proljetos i postala je jedna od 12 upogonjenih malih hidroelektrana u sustavu poticanja s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu struje. Ugovor su potpisale i status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora već stekle i četiri tvrtke čija postrojenja još nisu puštena u pogon.
>>> Končar preuzeo gradnju hidroelektrane na rijeci Bosni
Poduzetnik Dragomir Gabrić, primjerice, planira staru vodenicu na rijeci Glini u Sisačko-moslavačkoj županiji tek pretvoriti u malu hidroelektranu Crljenac, na istoj rijeci poduzetnik Josip Cerjak gradi malu hidroelektranu Fajerov mlin, a u Karlovcu u hidroelektranu na Korani ulaže tvrtka Ekološki sistemi. Ulaganje u male elektrane, što podrazumijeva pogone s instaliranom snagom do 10 megavata, itekako je isplativo i investitorima se vraća već u nekoliko godina, a od ključnih faktora njihove ekonomičnosti valja navesti male troškove pogona, rad bez goriva, veliku pouzdanost i raspoloživost te dug životni vijek. Ne začuđuje stoga trend ulaganja u male hidroelektrane. U različitim fazama prikupljanja dokumentacije i gradnje u ovom trenutku su deseci privatnih ulagača u male hidroelektrane koje, kako oni tvrde, ne onečišćuju okoliš, ne utječu na vodotok ni na floru i faunu.
No je li to baš tako? Zaštitari prirode upozoravaju na to da male hidroelektrane ne samo da vizualno nagrđuju okoliš i stvaraju buku i vibracije nego i utječu na kvalitetu života riba i drugih vrsta. Zelena akcija traži moratorij na gradnju hidroelektrana dok se ne donese nacionalna energetska strategija, pitaju se treba li ulagati u hidroelektrane kad se iz energije vode već danas dobiva oko 60 posto struje i procjenjuju da su veliki hidrološki potencijali uglavnom iskorišteni.
Zakon i praksa
Ovdašnja podružnica organizacije World Wildlife Fund upozorava na to da male hidroelektrane štete okolišu ponajprije zbog degradacije korita rijeka i promjena riječnih ekosustava, čiji je prvi pokazatelj promjena ribljeg fonda, te smatraju da bi se na nekim rijekama trebalo potpuno zabraniti gradnju bilo kakvih hidroelektrana. Upozoravaju i na diskrepanciju između zakonskih rješenja i prakse, pozivanje na studije o utjecaju na okoliš provedene prije više desetljeća te apostrofiraju slučaj hidroelektrane Crljenac za koju tvrde da planira gradnju potpuno nefunkcionalne riblje staze.
>>> Ameri lude za sirovom, a evo kakvu vodu piju Hrvati
Iz karlovačke udruge Eko Pan upozoravaju da je pozitivan učinak hidroelektrana zanemariv u odnosu na uništavanje okoliša i navode da porezni obveznici u Karlovcu već plaćaju sanaciju štete koju je na rijeci Dobri prouzročila HEP-ova hidroelektrana Lešće puštena u pogon 2010. Pod pritiskom zainteresirane javnosti pojedini su investitori odustali ili barem odgodili planiranu gradnju hidroelektrana. Jedna od najvećih pobjeda ekologa u posljednje vrijeme bilo je prošlogodišnje odustajanje tvrtke Hidroenergetska postrojenja od gradnje hidroelektrane na rijeci Krupi, najvećem pritoku rijeke Zrmanje, u Parku prirode Velebit. Pamtimo i buru u javnosti koju je 2014. izazvao HEP-ov plan da hidroelektranu sagradi na sedrenoj barijeri Topoljskog buka kojim se rijeka Krčić ulijeva u izvor rijeke Krke, kao i početak dugotrajna postupka ocjenjivanja utjecaja na okoliš.
Interes za gradnju dviju elektrana na Krčiću u međuvremenu su iskazale i dvije tvrtke, ali kninski ekolozi protive se gradnji i smatraju da prostor treba očuvati i na njemu razvijati turizam. Najstarija funkcionalna elektrana na rijeci Krki egzistira ruku pod ruku s turizmom. Ekolozi se ne bune, ali znanstvenici tvrde da su informacije i istraživanja kojima do danas raspolažemo nedovoljni za zaključak o eventualnom štetnom utjecaju hidroelektrane Jaruga II. na hidrologiju Skradinskoga buka.