U zagrebačkom hotelu The Westin održana je konferencija pod nazivom „Kako je Erasmus postao Erasmus+, priča koja traje 30 godina“. Na njoj su visoki gosti, predstavnici i korisnici programa Erasmus+ predstavili razvoj programa od njegovih početaka 1987. do danas, s posebnim naglaskom na hrvatski dio priče o Erasmusu.
Radi se o programu Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. U razdoblju od 2014.do 2020.godine EU ulaže u njega 14,7 milijardi eura. Erasmus+ ima tri ključne aktivnosti – priliku za učenje, priliku za partnerstva te promicanje promišljanja i dijaloga.
Veliki broj korisnika Erasmus programa
U proteklih 30 godina devet milijuna građana Europe sudjelovalo je u međunarodnim razmjenama, stručnom usavršavanju, stručnoj praksi, volontiranju i ostalim aktivnostima koje se financiraju u sklopu programa Erasmus+ i programa koji su mu prethodili.
>>>Erasmus za poduzetnike početnike važan za gospodarsko povezivanje Europe
Program je obuhvatio 9 milijuna ljudi i to - studente (4,4 milijuna), razmjene mladih (1,4 milijuna), učenike u strukovnim školama (1,3 milijuna), pedagoško osoblje i osobe koje rade s mladima (1,8 milijuna), europske volontere (100 tisuća) i Erasmus Mundus – studente i osoblje (100 tisuća).
U Republici Hrvatskoj program se provodi od 2009. godine. Do danas je više od 40 tisuća građana sudjelovalo u mobilnosti radi učenja i usavršavanja zahvaljujući programu Erasmus+ i programima koji su mu prethodili – Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu.
„Erasmus – ključan program europskih vrijednosti“
Na dosadašnji tijek provođenja programa Erasmus+ u kontekstu svojih resora osvrnula se Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja te Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
- Mi smo prepoznali Erasmus kao jedan od ključnih programa europskih vrijednost, istaknula je ministrica Divjak zahvaljujući i na europskoj potpori kurikularnoj reformi obrazovanja u Hrvatskoj.
Multikulturalnost, mobilnost, snalaženje, tolerancija, cjeloživotno učenje neke su od karakteristika Erasmusa koje je spomenula Divjak, izrazivši očekivanje da će program još jače zaživjeti nakon 2020.godine, odnosno kako će EU izdvojiti još više sredstava za njegovu provedbu. Divjak je spomenula i da će država dodatno financijski nagrađivati sve one koji uspješno povlače sredstva iz EU.
O programu - diplomati, stručnjaci i korisnici
Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport predstavio je program u širem, europskom kontekstu u prezentaciji „Kako je Erasmus postao Erasmus+“. „Kako pružiti što bolju priliku ljudima iz različitih sredina da dobiju osjećaj – kako biti Europljanin?“, glavno je pitanje daljnjeg razvoja programa koje je istaknuo. Također je opisao mogućnosti Aplikacije Erasmus+ u pripremi novih korisnika programa.
Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU pojasnila je kako su programi Europske unije promijenili Hrvatsku te predstavila rezultate provedbe programa Erasmus od 2009. do 2017.
U sklopu konferencije održala se panel-rasprava „Izazovi nove generacije programa – Kako od Erasmusa+ učiniti Erasmus++“. Stručnjaci u svojim područjima, raspravljali su o stanju postojećeg programa Erasmus+ te pružili preporuke za unapređivanje nove generacije programa nakon 2020. godine.
Korisnici programa predstavili su videoprojekciju „Kako je Erasmus postao Erasmus+, priča o dobroj praksi i uspjehu” pripremljenu u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj, izložbom Erasmus studentske mreže Hrvatska „Moje Erasmus iskustvo” te infosajmom „Put mogućnosti i dobre prakse”.
Dodijeljene su i nagrade nekima od hrvatskih korisnika programa koji su uspješno nastavili karijere upravo zbog njega.