Aktualno
StoryEditor

ESG Akademija HGK – Investiranje u održivo poslovanje

27. Siječanj 2023.
ESG icon concept. Environment in renewable hands. Nature, earth, society and governance SG in sustainable business on networked connections on green background. environmental icon ESGfoto Shutterstock

Održivo poslovanje više nije izbor nego obveza, a posljedično su to i ulaganja tvrtki i kompanija. No, kako pri donošenju odluka o investiranju u održivo postoje veći problemi nego kod tradicionalnoga investiranja, u sklopu ESG Akademije Hrvatske gospodarske komore održana je radionica ‘Investiranje u održivo poslovanje‘. Radionica je otvorena uvodnim ulaganjima regulatora i panel raspravom.  

Regulatorni okvir i očekivanja Ministarstva financija prezentirala je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, naglašavajući kako je sadržaj nefinancijskoga izvješća proširen.

- Od poduzetnika se zahtijeva izvješće o učincima aktivnosti na ljude i okoliš te o tome kako pitanja održivosti utječu na samoga poduzetnika. U usporedbi s postojećim odredbama, predloženo je uvođenje novih informacija od poduzetnika o njihovoj strategiji, ciljevima, ulozi odbora i uprave, glavnim štetnim učincima povezanima s poduzetnikom i njegovim lancem vrijednosti, nematerijalnom imovinom i o tome kako su iskazane informacije utvrđene – precizirala je Zorić.

Očekivanja HANFA-e u svezi transparentnosti održivog financiranja prezentirala je Martina Verić, direkorica sektora za superviziju fondova koja je naglasila da Iako je dio regulative vezane uz održivo financiranje još uvijek u razvoju, od subjekata nadzora očekujemo aktivno praćenje novih propisa i njihovu primjenu, uključujući i relevantne upute europskih i nacionalnih nadzornih tijela, koje se, između ostalog, odnose i na korištenje raspoloživih nefinancijskih informacija, a kako bi se prevladao raskorak u dostupnosti podataka za ocjenjivanje ESG karakteristika njihovih ulaganja.

Temu ESG analiza i ulaganja na tržištu kapitala predstavio je Sasja Beslik, chief investment strategy officer u SDG Impact Japan i jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području održivoga financiranja.

- Održive financije nisu više izbor pojedinih investitora, već zakonodavni statut Europske unije. Stoga je jasno da budući razvoj tvrtki u Hrvatskoj podrazumijeva potpuno usklađenje sa zakonodavnom praksom i principima EU zakona o klasificiranju svih investicija prema njihovoj klimatskoj održivosti. Nije riječ samo o zakonima nego i o dugoročnom zaokretu s kojim su ovakve investicije ne samo profitabilnije – one  omogućavaju dugoročnu tržišnu stabilnost tvrtki. – poručio je poslovnom sektoru Beslik.

Transformacija tradicionalnoga u ESG poslovanje odvija se u vrijeme digitalne revolucije. Sve je više poslovanja u kibernetičkome svijetu, primjerice, velikim se sustavima za prijenos nafte, plina, električne energije upravlja putem računala, odnosno IoT uređaja.

- Sve je više podataka u kibernetičkom prostoru i sve više naše svakodnevno poslovanje, ali i život ovise o uređajima koji se spajaju na internet (IoT). Šteta koja se može učiniti u ovo moderno doba s par klikova mišem mnogo je veća nego šteta koja se može prouzročiti uživo. Sukladno tome, kibernetički napadi imaju sve veće posljedice u fizičkome svijetu, na našu okolinu i okoliš, posredno i na nas kao društvo – upozorila je Antonija Vojnović, voditeljica InfoSec tima SPAN-a u svojem ‘Cyber security i održivo poslovanje‘ predavanju.

Na panel raspravi, na kojoj su sudjelovali predstavnici kompanija, fondovske industrije i HNB-a (Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a, Neven Vranković, potpredsjednik ATLANTIC-a, Josip Lozančić, član Uprave BAT ADRIA i Ivan Kurtović, predsjednik Uprave INTERKAPITAL-a) odgovorilo se na mnoga pitanja, među ostalim, i na pitanja pripreme poslovnih praksi banaka za financiranje održivih projekata, kako investiranje u održivo poslovanje utječe na rezultate kompanija, kakvi su, prema dosadašnjim iskustvima, iskustvu, povrati na investicije u održivo poslovanje, ali i o tome koji su izazovi u procesu ulaganja u održivo.

Sandra Švaljek – Tematski pregled koji je Europska središnja banka provela prošle godine pokazao je da je samo nekolicina banaka u europodručju dobrovoljno alocirala kapital u svrhu upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima, i to na osnovi internih ocjena adekvatnosti kapitala. To pokazuje da banke još nisu u dovoljnoj mjeri uvažile činjenicu da su klimatski i okolišni rizici financijski značajni, a ujedno upućuje da postoje dobri argumenti za uključivanje ove vrste rizika u prudencijalna pravila za europske banke.  Viši kapitalni zahtjevi za imovinu izloženu klimatskim i okolišnim rizicima pritom bi djelovali na dva načina – obeshrabrili bi ulaganja koja doprinose emisijama stakleničkih plinova i doprinosili bi otpornosti bankovnog sustava. Oba ova učinka su poželjna u uvjetima klimatske krize i energetske tranzicije

Iz svega je vidljiva odlučnost da se postupno minimiziraju financiranja koja ne doprinose održivosti, pri čemu više nije riječ samo o utjecaju na klimu nego i o društvenim i upravljačkim kategorijama koje će se morati ispuniti kako bi kompanije bila održive.

24. srpanj 2024 14:56