Posljednja nedjelja u ožujku 2021. mogla bi ostati upamćena u kolektivnoj svijesti država EU kao dan kada je posljednji put pomaknut sat na ljetno računanje vremena. Doduše, EU članice koje se odluče za zimsko računanje vremena kao povijesni dan upamtit će posljednju nedjelju u listopadu 2021. Tako su danas glasali zastupnici u Europskom parlamentu, a sada se očekuju i pregovori s Vijećem ministara koji će vjerojatno amenovati to rješenje. Jedna od zanimljivijih reperkusija ovakvih odluka u EU mogla bi biti da Hrvatska i Slovenija počnu živjeti u dvije različite ‘vremenske zone‘ s obzirom da Slovenci preferiraju zimsko, a Hrvati ljetno računanje vremena. Hoćemo li na Bregani pomicati sat još se ne zna, ali provjerili smo što o pomicanju kazaljki i vremenskim zonama misle poduzetnici.
- Prije donošenja odluke o tome koje će standardno vrijeme primjenjivati, države članice trebaju provesti vlastita javna savjetovanja kako bi uzele u obzir želje građana. Za provedbu ove Direktive potrebna je međusobna suradnja država članica kako bi se na usklađen i koordiniran način donijele odluke o predviđenom standardnom računanju vremena - rekao je u utorak nakon glasanja u EP-u hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec.
Osim njega, ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena pozdravila je i njegova eurokolegica Dubravka Šuica.
Države članice trebale bi najkasnije do 1. travnja 2020. obavijestiti Komisiju ako namjeravaju promijeniti svoje standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu 2021.
Ako Komisija utvrdi da predviđeni vremenski aranžmani mogu značajno i trajno ometati pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, može podnijeti prijedlog za odgodu primjene Direktive za najviše 12 mjeseci i podnijeti novi zakonodavni prijedlog.
Aleksandar Tešić je za Lider o ovoj temi prije nekoliko mjeseci pisao sljedeće: Prema rezultatima javnog savjetovanja provedenog 2018. na uzorku od 4,6 milijuna ispitanika, malo više od pola građana i poduzeća u Europskoj uniji izjasnilo se za ljetno računanje vremena, ali među državama članicama velike su razlike. Prebacivanje na trajno ljetno vrijeme glatko bi, čini se, prošlo u otprilike trećini zemalja, ali u svima ostalima samo je blago naglašena prednost jedne ili druge varijante. Za ljetnu varijantu računanja vremena u Hrvatskoj se izjasnilo oko 55 posto ispitanih, a ostali su za zimsku ili nemaju mišljenje.
Što kažu hrvatski gospodarstvenici?
Bi li za naše gospodarstvo bilo bolje uvesti zimsko ili ljetno računanje vremena, nema za sada relevantne studije koja bi dala prednost jednoj ili drugoj varijanti.
U HGK smatraju da je s makroekonomskoga gledišta, odnosno prema utjecaju na gospodarstvo u cjelini, to pitanje marginalno premda u nekim djelatnostima, poput spomenutog turizma, ali i građevinskog i ostalih sektora koji većinu poslova obavljaju na otvorenome, količina dnevnog svjetla može imati nekakvu ulogu.
Razmišljaju tako i u građevinskom poduzeću Kamgrad u kojemu su nam rekli da bi se radije odlučili za ljetno računanje vremena. To stajalište argumentiraju time da je građevinarstvo djelatnost koja se većinom obavlja na otvorenome i da im s obzirom da radno vrijeme može biti klizno, što ovisi o mnogim faktorima. Zimsko računanje vremena ne dopušta toliku fleksibilnost i dnevno im je svjetlo prihvatljivije od umjetnoga.
Za ljetno su računanje vremena i u proizvođaču cementa i betona Cemex Hrvatska, i to zato što su dio globalne tvrtke pa bi im bilo olakšano usklađivanje s kolegama iz drugih dijelova svijeta. Od pomicanja sata ne vide nikakve koristi, a dva puta na godinu imaju problema s dnevnim i mjesečnim obračunima jer imaju sat viška ili manjka proizvodnje.
Da izmjenjivanje zimskog i ljetnog računanja vremena nema učinka zbog kojega je uvedeno, smatraju u HŽ Cargu. Kažu da su ti prelasci dva puta na godinu utjecali na poremećaje u kretanju vlakova i smetnje u prometu, što je bio rezultat pomicanja satnih mehanizama brzinomjernih registrirajućih uređaja. Bez dodatne argumentacije zauzimaju se za ukidanje ljetnog računanja vremena.
Zašto se to uopće pomiču kazaljke?
Standardno je računanje vremena ono zimsko, a privremeni prelazak na ljetno računanje vremena prvi je put uveden 1916. u Njemačkoj, u jeku Prvoga svjetskog rata, i to radi uštede ugljena, tada glavnog energenta. Primjer Njemačke slijedile su još neke zemlje, no nakon završetka rata neke su i odbacile ljetno računanje vremena zbog pritužbi farmera da životinje i biljke imaju prirodni ritam i da promjena ritma šteti ratarstvu i stočarstvu.
Ljetno se vrijeme uvodilo opet u Drugome svjetskom ratu radi uštede električne energije, a masovniji se prelazak, također radi štednje energenata, događao za naftne krize sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Začetnikom ideje o drukčijem računanju vremena ljeti i zimi smatra se fizičar, filozof, ekonomist i državnik Benjamin Franklin, jedan od američkih očeva nacije i autor fraze ‘Vrijeme je novac‘, upotrijebljene prvi put u njegovu djelu ‘Savjet mladom trgovcu‘.
Davne 1784. zaključio je da bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnost s dnevnom svjetlom moglo uštedjeti energiju, no do primjene su trebale proći 132 godine. Povijest pamti i britanskog graditelja Williama Willeta koji je 1907. objavio pamflet ‘Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti‘ predloživši pomicanje sata u travnju za 80 minuta kako bi se uštedjelo na troškovima energenata i učinilo dane produktivnijima.
Ušteda energije bila je glavni motiv da većina europskih zemalja postupno uvede pomicanje sata. Obrazloženje je bilo da se prelaskom sa zimskog na ljetno računanje vremena produljuje dan, štedi energija, povećavaju produktivnost i radna učinkovitost. Novija istraživanja pokazuju, međutim, da se u tehnološkoj eri i po danu i po noći troši mnogo energije i da su uštede zbog pomicanja sata skromne.
Prednosti ljetnog računanja vremena
Ljetnom računanju vremena u prilog idu istraživanja koja govore da se s duljim danom ljudi više kreću, rekreiraju, bave sportom i provode vrijeme na otvorenome, što pozitivno utječe na njihovo zdravlje, poboljšava im društveni život te posljedično povećava potrošnju. Sve je više i studija koje dokazuju da promjena računanja vremena djeluje stresno i utječe na zdravlje ljudi i životinja. Pomicanje sata kod nekih će ljudi izazvati glavobolje, pojačani umor, razdražljivost i nesanicu, a može čak povećati i broj srčanih i moždanih udara. Kod krava, primjerice, zbog promjene vremena mužnje češće su upale vimena, što smanjuje količinu mlijeka, a kokoši nesilice u prvome mjesecu nakon sezonske promjene sata nesu manje jaja.
Provedena su i istraživanja koja govore da zbog slabije koncentracije zbog lošijeg sna u dane kad se mijenja vrijeme sa zimskog na ljetno i obratno opada produktivnost na radnome mjestu te raste broj prometnih nesreća. Utjecaja izmjena računanja vremena na ljude svjesni su u Cromarisu. U tome vodećem proizvođaču u sektoru marikulture rekli su nam da su za ukidanje pomicanja sata zbog toga što potiče loše raspoloženje kod njihovih zaposlenika i da bi se svakako odlučili za ljetno računanje vremena jer zimsko potiče depresiju.
Prijevoznicima manje problema
Datum na koji su se pomicali satovi u zemljama članicama Europske unije nije oduvijek bio isti. Europske mjere uvodile su se postupno i rezultirale direktivom koja je sada na snazi, uvedenom jer su zbog neusklađene primjene pomicanja sata tijekom godine nastajali problemi za unutarnje tržište, posebno u prometnom i energetskom sektoru. Ne usklade li se države članice prema njezinu prijedlogu o ukidanju pomicanja sata dvaput na godinu, u Europskoj komisiji pribojavaju se problema s utvrđivanjem voznih redova usluga i prijevoza, s funkcioniranjem informacijskih i komunikacijskih sustava, povećanja troškova prekogranične trgovine i niže produktivnosti u području robe i usluga. Neusklađeno računanje vremena između zemalja otežalo bi planiranje avionskih letova te voznih redova vlakova i autobusa.
U domaćem avioprijevozniku i jedinom operatoru u prijevozu putnika željeznicom tvrde, međutim, da ukidanje pomicanja sata neće znatno utjecati na organizaciju prijevoza. U HŽ Putničkom prijevozu rekli su nam da se tijekom pomicanja sata na zimsko vrijeme manje vlakova na jedan sat zaustavlja na najbližem kolodvoru, a da pomicanjem sata na ljetno vrijeme manje vlakova kasni jedan sat u dolasku na odredišne kolodvore.
Iz Croatia Airlinesa doznajemo pak kako se zbog mijenjanja vremenskih zona letovi uvijek planiraju uz primjenu standardnoga GMT-a (Greenwich Mean Time) koje se zatim preračunava u lokalno vrijeme polaska i dolaska leta, da je na razini industrije zračnog prijevoza planiranje reda letenja definirano sezonama te da je prelazak iz zimske u ljetnu sezonu uvijek posljednji vikend u ožujku, a prelazak iz ljetne u zimsku sezonu posljednji vikend u listopadu. Ističu i da se do sada istodobno pomicao sat na ljetno odnosno zimsko računanje vremena.
Zemalja koje pomiču satove, odnosno uza zimsko primjenjuju i ljetno računanje vremena, u svijetu je ukupno šezdesetak, najviše u Europi, Sjevernoj Americi i Oceaniji, no sve je više susjeda i partnera Europske unije koji su odlučili ne pomicati sat, poput Islanda, Rusije, Turske i Kine.
Sudeći prema poslovičnoj inertnosti hrvatske politike, odluka koja bude donesena do proljeća bit će, ako ne vječna, onda bar dugoročna, na neodređeno vrijeme.