Europa i Amerika u ozbiljnoj amfetaminskoj i fentanilskoj krizi

Od stupanja Donalda Trumpa na dužnost predsjednika SAD-a u drugome mandatu svijet je postao svjesniji opasnosti od fentanila – opioidne droge koja hara Amerikom. Kontrola nad proizvodnjom fentanila i tvarima koje sadržava bila je čak uvjet za određivanje visine novih američkih carina. SAD nije jedini koji ima problem s uvozom i proizvodnjom droga. Europa ga ima s amfetaminom, premda ne na epidemijskoj razini kao Amerika s fentanilom, no ostavlja teške posljedice na društvo i zdravstvo. Proizvodnja, krijumčarenje i prodaja obiju vrsta droga ima zajedničke sofisticirane industrijske i logističke značajke, što upućuje na razmjer problema, ali i činjenicu da je organizirani kriminal u stanju proizvesti složene proizvode jednako kao regularna ekonomija, što je zabrinjavajuće.

Uhodani biznis

Razmjeri fentanilske krize u SAD-u vidljivi su već pregledom nekoliko podataka. U 2023. ondje je od predoziranja sintetičkim opioidima, najčešće fentanilom, umrlo gotovo 75 tisuća ljudi. To je i prva godina u kojoj je zabilježen pad trenda smrtnosti zbog fentanila, pri čemu se od 2016. do 2021. taj broj utrostručio. Za usporedbu, od predoziranja kokainom u SAD-u je 2023. umrlo gotovo trideset tisuća ljudi, od predoziranja prirodnim opioidima deset tisuća, a od predoziranja heroinom preminule su gotovo četiri tisuće. Gotovo dvije trećine svih smrti od predoziranja drogama u toj zemlji prouzročila je zloupotreba fentanila, pri čemu je četvrtina tih najtežih posljedica mogla biti spriječena. Taj je sintetički opioid od pedeset do sto puta jači od heroina i definitivno je postao dominantan tržištu droga u Sjedinjenim Državama.