Ususret izborima za Europski parlament koji će se održati krajem sljedećeg mjeseca u nekoliko nastavaka predstavit ćemo stavove stranaka o najvažnijim pitanjima iz područja europske politike kako bi javnost imala jasniji pregled sličnosti i razlika u programima. U petom nastavku Liderove ankete donosimo odgovore Anke Mrak-Taritaš, predsjednice stranke GLAS.
Koji je vaš stav o euru?
Imamo sasvim jasan stav. Kada smo izašli na referendum o ulasku u EU, izjasnili smo se o cijelom paketu, uključujući euro i Schengenski sustav, tako da su priče o referendumu o euru čisti populizam i neznanje. Osim toga sigurna sam da svi koji govore protiv eura svoju štednju drže upravo u toj valuti. Podržavamo uvođenje eura, ali želimo znati je li Hrvatska za to spremna. To je dug put koji traži ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju i razvoj gospodarstva kako bi se uistinu moglo uvesti drugu valutu. Naravno, i sam sustav eura mora se dodatno ojačati i integrirati, posebno u sferi fiskalne odgovornosti svih članica i za to će se naši predstavnici na razini EU snažno zalagati.
O Schengenu?
Schengenski prostor omogućava jedan od glavnih razloga postojanja i jednu od glavnih prednosti EU - slobodno kretanje. Zbog toga ne pristajemo na prijedloge i ideje koje ga dovode u pitanje, a aktivno ćemo raditi na što skorijem ulasku Republike Hrvatske u Schengen. Pitanje jesmo li spremni možda je više za ministra unutarnjih poslova i Vladu RH, ali moj dojam je da pripreme i posao potreban za ulazak u Schengen treba intenzivirati. Odnosi Slovenije i Hrvatske funkcioniraju po sistemu toplo-hladno pa je tu sve moguće. Mogu se samo nadati da do blokade neće doći jer je i Sloveniji u interesu da Hrvatska uđe u Schengen i preuzme nadzor nad granicama Europske unije.
O blokiranju pristupanja Srbije Europskoj uniji?
Hrvatska se definitivno ne bi trebala ponašati prema drugima onako kako se prema nama ponašala Slovenija, pa tako ni prema Srbiji. Da bi zatvorila bilo koje poglavlje Srbija prije svega mora ispuniti sva zadane uvjete koja je morala zadovoljiti i Hrvatska, posebice one koji se odnose na vladavinu prava te stanje ljudskih i građanskih prava i sloboda. Paralelno s tim Hrvatska u odnosima sa Srbijom mora inzistirati na rješavanju svih otvorenih pitanja, prije svega rješavanju pitanja nestalih. Hrvatska ima gotovo 1 400 km granice sa zemljama koje nisu članice EU i naš strateški interes je da nam susjedi budu funkcionalne, stabilne države s realnom perspektivom članstva.
Jeste li za više ili manje EU?
Amsterdamska koalicija je najžešća proeuropska opcija u Hrvatskoj jer sve druge opcije koliko vidim opredijelile su se za neki vid takozvane suverenističke, a zapravo gubitničke i izolacionističke politike. Za mene je suverenizam samo ljepša riječ za nacionalizam koji nagriza europsku ideju i vrijednosti mira i napretka. Europska unija mora imati sve više zajedničkih politika, prije svega zajedničku vanjsku i europsku politiku jer samo jaka Europska unija može konkurirati velikim globalnim igračima poput SAD-a, Kine i Rusije. Također nam trebaju jače zajedničke institucije, prije svega veća uloga Europskog parlamenta koji je jedina institucija u koju građani direktno biraju svoje predstavnike.
Koje su najvažnije teme za Hrvatsku u sljedećem sazivu parlamenta?
Svakako kohezijska politika s obzirom da smo država neto primateljica sredstava iz europskih fondova, zatim zalaganje za veću ulogu Europskog parlamenta kao institucije koja je najbliža građanima Hrvatske i cijele Europske unije jer na njegov sastav građani jedino izravno odlučuju, a s tim u vezi zalaganje za više Europe i osnaživanje drugih europskih institucije. Borba protiv svih vrsta radikalizma i populizma. Počeli smo zaboravljati i premalo cijenimo to da svoju slobodu i blagostanje dugujemo ideji ujedinjene Europe.
Tretira li se Hrvatsku ponekad kao drugorazrednu članicu?
Tretira nas se onako kako smo se sami postavili. Ako vas vodi drugorazredna vlada onda će vas i tretirati kao drugorazrednu članicu.
Kako ojačati hrvatski utjecaj u EU?
Za početak bilo bi dobro definirati što uopće želimo i koji su nam politički i gospodarski ciljevi. Nakon što to definiramo svi oni koji nas predstavljaju u institucijama EU moraju biti u stanju to raditi na nivou svojih europskih kolegica i kolega. Hrvatska je propustila iskoristiti npr. prednost koju ima zbog svog položaja vrata prema jugoistočnoj Europi. Zbog neodgovorne politike prema BiH i uzajamnih dizanja tenzija sa Srbijom radi domaćih političkih poena, izgubili smo mogućnost da budemo autoritet na razini EU što se Zapadnog Balkana tiče. Tu ulogu je u tišini i pametno počela preuzimati Austrija. Ista ona Austrija koja nas uči i kako se odnositi prema nasljeđu Drugog svjetskog rata. Dok god se iz vrha Vlade i Sabora potomcima ubijenih u Jasenovcu poručuje da treba više dijaloga s onima koji nose fašističke pozdrave na zastavama, Hrvatska neće biti ozbiljna i utjecajna zemlja.
Je li Hrvatska ukupno gledano profitirala ili ne od članstva?
Hrvatska je definitivno profitirala od članstva u Europskoj uniji, ali na žalost ne onoliko koliko je mogla. Sigurno je da se brojni infrastrukturni projekti financiraju sredstvima europskih fondova koji olakšavaju život građanima poput prometnica, sustava odvodnje, kao i puno manjih infrastrukturnih objekata, ali na žalost iskorištenost tih sredstava je samo 17 posto, a mogli smo i morali više i bolje. EU nam je dala sjajne prilike, financijske i političke, i sve što smo iskoristili realno je poboljšalo život građana. Problem je da smo ih jako malo iskoristili, a to nije problem EU, nego nas samih. Stalno dajemo najnesposobnijima i najkorumpiranijima da nas vode.