Aktualno
StoryEditor

Europski parlament ne slaže se s prijedlogom proračuna EK-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine

30. Svibanj 2018.

Europski parlament je u srijedu usvojio rezoluciju kojom izražava neslaganje s prijedlogom Europske komisije o proračunu za period između 2021. i 2027. godine u kojem se planira smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu te kohezijsku politiku.

Europska komisija je 2. svibnja predložila novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027., koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014.-2020., ali s manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

>>>EK predložila povećanje sedmogodišnjeg proračuna

Novi proračun bi trebao biti vrijedan oko 1,27 bilijuna eura, no veliko je pitanje hoće li on proći u ovom obliku nakon što svoje kritike iznesu Europski parlament i zemlje članice, koje će imati najstrože mišljenje o izdvajanju dodatnih sredstava. Prema članku 312. Lisabonskog ugovora Vijeće za donošenje proračuna mora dobiti suglasnost Europskog parlamenta.

Komisija je početkom svibnja predložila smanjivanje kohezijskih sredstava za sedam posto, a po procjenama Europskog parlamenta taj postotak je još viši – oko 10 posto. Kohezijska politika je glavni instrument za pomoć siromašnijim regijama u EU-u kako bi sustigle razvijena područja. Stoga se najveći dio tih sredstava investira u najsiromašnije regije, s BDP-om ispod 75 posto europskog prosjeka, iako sve regije imaju pravo na kohezijska sredstva. Predlažu se i rezovi u zajedničkoj poljoprivrednoj politici za 10 posto, dok se planira uvećanje sredstava za sigurnost, migracijsku politiku, inovacije i istraživanja.

Europski parlament protiv

Europski parlament, kao tijelo koje može blokirati donošenje proračuna, u srijedu je usvojio rezoluciju u kojoj izražava žaljenje zbog činjenice da prijedlog Komisije izravno vodi do smanjenja razina poljoprivredne i kohezijske politike, posebno se protiveći svim radikalnim rezovima koji će negativno utjecati na samu prirodu i ciljeve tih politika.

Parlament Komisiju poziva da financiranje ta dva sektora održi barem na razini proračuna za razdoblje 2014.-2020. godine.

U rezoluciji se poziva da se utrostruči proračun za Erasmus+ (EK je planirala udvostručenje), da se udvostruče posebna financijska sredstva za mala i srednja poduzeća i za borbu protiv nezaposlenosti mladih, te da se trenutačni proračun za istraživanje i inovacije poveća za najmanje 50 posto kako bi dosegao iznos od 120 milijardi eura.

>>>Hrvatskoj u sklopu kohezijske politike od 2021. do 2027. godine 8,767 milijardi eura

Parlament pruža podršku EK-u u uspostavi mehanizma kojim se na države članice koje ne poštuju vrijednosti sadržane u članku 2. Lisabonskog ugovora mogu primjenjivati financijske posljedice.

Europarlamentarci traže i da VFO iznosi 1,3 posto BDP-a država članica, umjesto 1,1 koliko predlaže Komisija ili 1 posto koliko je iznosio dosad. Povjerenik Komisije Gunther Oettinger u utorak je u raspravi u Parlamentu rekao da postotak od 1,3 posto nema šanse proći u Europskom vijeću u kojem sjede premijeri država neskloni uvećanju izdvajanja za EU.

Hrvatski eurozastupnici

- Činjenica je da će se oko donošenja proračuna osjetiti trenje institucija EU-a. S jedne strane su EK i EP koji žele puno više novca, a s druge Vijeće koje okuplja one koji trebaju dati zeleno svjetlo, no koji trenutno ne pokazuju volju da se proračun podiže, rekao je za Hinu zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (S&D).

Picula ističe kako će proračun odraziti ne samo financijske kapacitete nego i političke odnose unutar Unije te da se dubina promjena koja se sad već osjeća u funkcioniranju saveza pronaći odraza u proračunskim stavkama.

Jedan od razloga promjena u proračunu je odlazak Velike Britanije, druge najveće ekonomije u Europi koja je u proračun godišnje davala 15 milijardi eura.

>>>EU najavio veću ‘članarinu’ nakon Brexita

Osim smanjenja velikih  stavki poput kohezije i poljoprivrede, EK će to postići i porezom na korporacijske transakcije, ali i porezom na plastiku koja se ne da reciklirati, objašnjava Picula koji je skeptičan oko plana da će se proračun donijeti prije europskih izbora iduće godine.

- Zapravo mislim da se u postupku donošenja i dogovaranja novog VFO-a zrcali bitka oko opstojnosti budućeg europskog projekta, zaključio je.

Zastupnica Marijana Petir (EPP) naglasila je kako zajednička poljoprivredna politika treba biti osnažena ili ostati na istoj razini.

- Bez tih ulaganja se neće postići generacijska obnova, a bez nje i određene stimulacije za mlade poljoprivrednike teško da će ostati na selu gdje su životni uvjeti teži i gdje ne postoji potrebna infrastruktura, upozorava Petir.

- Ako želimo postići samodostatnost u proizvodnji hrane onda je važno da imamo svoju proizvodnju, a ako to želimo moramo nešto i uložiti, rekla je zastupnica, dodavši kako se pred poljoprivrednike stalno stavljaju novi zahtjevi koji iziskuju ulaganja, poput usklađivanja s održivim razvojem ili dobrobiti životinja, no kako to nikad ne prati povećanje sredstava.

>>>HGK: Hrvatska najlošija u korištenju EU fondova, potencijalni gubitak do 3 posto BDP-a

Zastupnik Jozo Radoš (ALDE) ističe kako će se i velike i manje države vrlo vjerojatno protiviti promjenama u sadašnjem načinu prikupljanja i trošenja sredstava iz proračuna EU zbog čega bi Hrvatska, kada se radi o pristupu Unijinim razvojnim fondovima, mogla ostati u postojećim okvirima.

- Korištenje sredstava iz EU fondova bit će zahtjevnije. Pri tome će sudjelovanje država članica, kao i regija i općina, u sufinanciranju razvojnih projekata biti veće, upozorava Radoš.

Komisija, naime, predlaže povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa. Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75 posto europskog prosjeka, predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70 posto iz europskog proračuna i 30 posto iz nacionalnog proračuna što znači da bi se udio nacionalnih sredstava povećao sa sadašnjih 15 na 30 posto.

>>>Žalac: Hrvatska priprema 42 strateška projekta za iduće financijsko razdoblje

- To znači da će razvojni programi trebati biti bolje pripremljeni u čemu se Hrvatska, do sada, nije baš iskazala. To pred nas postavlja nove izazove, istaknuo je Radoš.

- Komisija predlaže jednostavnija pravila za pristup europskim fondovima i neposrednije sudjelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave za što sam se zauzimao od početka mandata u EP-u, dodao je zastupnik GLAS-a. Komisijin prijedlog višegodišnjeg proračuna, smatra Radoš, u više je aspekata „vrlo revolucionaran“.

- Zbog toga je teško za očekivati da će Vijeće EU, dakle zemlje članice, prihvatiti Komisijin prijedlog višegodišnjeg proračuna, zaključuje zastupnik liberala.

>>>Europska komisija: U svibnju poboljšana ekonomska klima u Hrvatskoj

Jakovčić: Hrvatska prošla sasvim solidno

Europarlamentarac Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) ocjenjuje da je Hrvatska u prijedlogu proračuna "prošla solidno", no smatra da bez decentralizacije državne administracije, Hrvatska neće moći potrošiti novac koji joj stoji na raspolaganju u fondovima EU-a.

Kada govorimo o proračunskim stavkama za poljoprivredu i kohezijsku politiku, koja je za našu zemlju i njezine građane najinteresantnija, Hrvatska je prošla sasvim solidno, ocijenio je Jakovčić, prenio je ured zastupnika.

- Kao ozbiljan problem vidim, na prvom mjestu, sposobnost naše Vlade da apsorbira sredstva koja će nam biti na raspolaganju kroz kohezijsku politiku. U Hrvatskoj još nije stvorena čvrsta administrativna struktura za korištenje EU fondova. Drugi problem, o kojem nitko ne želi govoriti, a na koji već upozoravam petnaestak godina, jest super centralizacija Hrvatske. Takva supercentalizirana država neće nam omogućiti da iskoristimo sredstva koja će nam biti na raspolaganju, upozorava zastupnik IDS-a.

>>>Hrvatskoj u sklopu kohezijske politike od 2021. do 2027. godine 8,767 milijardi eura

Hrvatska bi u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018. godine, a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir uzima inflacija, 9,888 milijardi eura.

U sadašnjem višegodišnjem financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. godine. Ako se uzme u obzir inflacija, Hrvatska u ovom višegodišnjem financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3 milijarde eura. To znači da je u realnim iznosima Hrvaska dobila manje oko 500 milijuna eura ili 5,5 posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

28. svibanj 2022 16:10