Gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni porasle su u drugom tromjesečju upola slabijim tempom nego u prethodna tri mjeseca, a slabost gospodarstva utjecala je i za zapošljavanje, pokazuju u srijedu objavljene prve procjene europskog statističkog ureda.
U razdoblju između travnja i lipnja gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i eurozoni porasle su 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada su rasle za 0,5 posto u EU, te 0,4 posto u eurozoni.
Na godišnjoj razini sezonski prilagođen BDP Europske unije uvećan je u drugom tromjesečju 1,3 posto, nakon 1,6-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.
BDP eurozone porastao je 1,1 posto, 0,1 posto manje nego u prvom kvartalu.
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najvišu stopu rasta na tromjesečnoj razini bilježila je Mađarska, od 1,1 posto.
Slijede Rumunjska s jedan posto, Finska i Litva s 0,9 posto, te Danska, Latvija i Poljska s 0,8 posto.
Pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su prema sezonski prilagođenim podacima Velika Britanija (0,2 posto) te Njemačka i Švedska za po 0,1 posto.
Podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni, kao ni za Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju.
Na godišnjoj je razini najveći rast aktivnosti prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima također bilježila Mađarska, za 5,1 posto.
Slijede Rumunjska sa 4,6 posto, Poljska sa 4,1 posto i Litva sa 4,0 posto.
Najslabiji rezultat bilježila je Italija gdje su aktivnosti na godišnjoj razini stagnirale.
Podaci o zapošljavanju također odražavaju slabost europskog gospodarstva, pa je tako broj zaposlenih u EU i eurozoni u drugom tromjesečju porastao 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je na oba područja uvećan 0,4 posto, procjenjuju u Eurostatu.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u EU porastao je u drugom tromjesečju za jedan posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 1,2 posto rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca.