Eurostat: Javni dug Hrvatske 76,1 posto, Estonije 8,3 posto

Javni dug na razini Europske unije i eurozone smanjen je u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca dok je u Hrvatskoj bio gotovo nepromijenjen, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U razdoblju od travnja do lipnja javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u Europskoj uniji za pola postotnog boda u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje i iznosio je 81,0 posto, izračunali su u Eurostatu.

>>>Javni dug porastao na 281,9 milijardi kuna

U odnosu na isto razdoblje prošle godine manji je za za 2,4 postotna boda.

Na razini eurozone javni je dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen na tromjesečnoj razini za 0,6 postotnih bodova, na 86,3 posto.

Na godišnjoj razini njegova je razina manja za gotovo tri postotna boda, pokazuju Eurostatove procjene.

Na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja dužnički papiri činili su 81,9 posto duga opće države na razini EU-a, krediti 14 posto a valute i depoziti 4,1 posto.

U eurozoni obveznice su činile 81,1 posto duga opće države, krediti 15,9 posto a valute i depoziti tri posto.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je na kraju lipnja bilježila najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 179,7 posto BDP-a. Druga je po visini duga Italija s 133,1 posto a treći Portugal sa 124,9 posto.

U Hrvatskoj je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju drugog tromjesečja prema podacima Eurostata iznosio 76,1 posto i bio je gotovo na razini kraja prvog tromjesečja.

Na kraju drugog prošlogodišnjeg tromjesečja javni je dug u Hrvatskoj iskazan udjelom u BDP-u iznosio 78,4 posto.

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u drugom ovogodišnjem tromjesečju Estonija, od 8,3 posto. Slijedi Luksemburg s 22 posto i Bugarska s 23,8 posto.

>>>RBA: Javni dug pao ispod 279 milijardi kuna

Samo šest zemalja EU-a bilježilo je povećanje javnog duga na tromjesečnoj razini, u čemu je prednjačio Cipar sa skokom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 10,6 postotnih bodova. Slijedi Latvija s povećanjem javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u od 1,4 postotna boda.

Najviše se u drugom ovogodišnjem tromjesečju mjeren udjelom u BDP-u smanjio javni dug Slovenije, za 2,8 postotnih bodova. Slijedi Njemačka s padom duga mjerenog udjelom u BDP-u za 1,2 postotna boda, te Nizozemska s 1,1 postotnim bodom i Litva s jednim postotnim bodom.

Slovenija se izdvajala i najvećim padom javnog duga mjerenog udjelom u BDP-u na godišnjoj razini, za 7,4 postotna boda. Na drugom je mjestu Litva gdje se javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio za 6,5 postotnih bodova, a na trećem Irska sa padom javnog duga za 6,4 postotna boda.

>>>RBA: Udio javnog duga u BDP-u na kraju lipnja 76,1 posto

Veći javni dug u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje bilježile su Grčka, za 3,5 postotnih bodova iskazano udjelom u BDP-u, te Velika Britanija, za 0,3 postotna boda. U Slovačkoj je njegova razinia bila gotovo nepromijenjena.