Od početka prošle godine u Hrvatskoj je sklopljeno 16 izvansudskih sporazuma u postupcima stečaja potrošača, a od ukupno 1.005 postupaka pokrenuta pred savjetovalištima Financijske agencije (Fina) u njih gotovo 67 posto izdane su potvrde o neuspjelom sklapanju nagodbi dužnika s vjerovnicima.
Prema podacima Fine, od 1. siječnja 2016. do 21. kolovoza 2017. pokretanje izvansudskog postupka zatražila su 1.002 građana i tri obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a njihova dugovanja premašuju 603 milijuna kuna.
Naime, uz zahtjev za pokretanje postupka, dužnik mora priložiti i popis svoje imovine te ukupnih neplaćenih obveza. Iz tih popisa proizlazi da su osobe koje su zatražile pokretanje postupka navele kako imaju ukupno 5.835 vjerovnika, a duguju im ukupno 603,03 milijuna kuna.
>>> Fina: Najzaduženiji poslovni subjekti iz Zagreba
Najviše, gotovo 54 posto ili 538 postupka, pokrenuta su pred savjetovalištima u Zagrebu, a slijede Osijek s 82 predmeta, Pula sa 71 predmetom i Rijeka, u kojoj su stečaj zatražile 42 osobe.
Na Zagreb se odnosi i najveći dio prijavljenih nepodmirenih obveza - gotovo 250 milijuna kuna ili oko 41,5 posto ukupnih prijavljenih dospjelih nepodmirenih obveza u svim postupcima.
Po iznosu prijavljenih dugovanja slijedi Split, u kojem je u 42 predmeta prijavljeno više od 87,9 milijuna kuna ili 14,6 posto svih prijavljenih nepodmirenih obveza.
Iznos dugovanja u postupcima pokrenutima u savjetovalištu u Osijeku je 46,4 milijuna kuna, a na četvrtom mjestu po iznosu prijavljenih obveza je savjetovalište u Dubrovniku, u kojem je u 13 postupaka prijavljeno više od 38 milijuna kuna dugovanja.
U Zagrebu je, prema podacima Fine, izdano i najviše potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma - 294 ili gotovo 44 posto od ukupno 671. Istodobno, pred savjetovalištem u Zagrebu sklopljena je četvrtina izvansudskih sporazuma, odnosno njih četiri od ukupno 16.
>>> Fina: Građani najviše duguju financijskom sektoru i državi
No, iz Fine ističu kako se, osim u jednom slučaju, radi o izvansudskim sporazumima koji su sklopljeni samo s dijelom potrošačevih vjerovnika. U slučaju kada izvansudski sporazum nije sklopljen sa svim potrošačevim vjerovnicima, uz sklopljeni izvansudski sporazum potrošaču se izdaje i Potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma, kažu iz Fine.
Inače, zakon kojim je omogućen osobni bankrot - Zakon o stečaju potrošača - stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost.
Da bi se postupak pokrenuo, osoba mora biti nesposobna najmanje 90 dana uzastopno ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna.
Stečaj potrošača može zatražiti i obrtnik, pod uvjetom da nema više od 20 vjerovnika, da ne duguje više od 100 tisuća kuna, nema obveza iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja djelatnosti te nije već pokrenuo predstečajni ili stečajni postupak.
Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.