Aktualno
StoryEditor

Fokus na zajedništvo: Na prvom Njemačko-hrvatskom razvojnom forumu iznijete ideje za jačanje suradnje i pomoć mladima u ruralnim krajevima

28. Studeni 2023.
Zajednica županija

S najmnogoljudnijom državom EU, Njemačkom, Hrvatska tradicionalno ima dobre odnose. Samo u ovoj godini u Njemačku smo ‘izvezli‘ 2,6 milijarde eura, a ‘uvezli‘ 5,2 milijarde, dakle duplo više, dok deficit donekle izjednačava odlična turistička sezona jer gosti iz Njemačke ostvarili su otprilike 24 milijuna noćenja do kraja listopada i čine dobar dio od 14 milijardi eura, koliko prema procjenama HNB-a Hrvatska zarađuje od turizma.

Osim gospodarske razmjene, zajednički su nam i neki drugi problemi i ciljevi, poput ilegalnih migracija, pitanja kako uspješno koristiti EU fondove, kakva je budućnost lokalne demokracije u EU te hoće li EU postati Europa starije ili mlade populacije?

Stoga, u organizaciji Hrvatske zajednice županija u suradnji sa Savezom regija Njemačke, CEMR-om Njemačka, Zakladom Konrad Adenauer i Veleposlanstvom Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj te pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnoga razvoja i Fondova EU, u Zagrebu je jučer održana međunarodna Konferencija Njemačko-hrvatsko razvojni forum, na kojoj su predstavljene mogućnosti razvoja, programi, planovi i poslovni modeli za jačanje gospodarstva te ciljevi zelenih i razvojnih politika. Podužoj listi domaćih državnih dužnosnika pridružili su se predstavnici njemačkih jedinica lokalne samouprave i institucija.

Konferencija je započela pozdravnim govorima. U ime Hrvatske zajednice županija okupljene je pozdravio predsjednik HZŽ-a Danijel Marušić, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u RH Christian Hellbach, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić te državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i Fondova EU Spomenka Đurić.

Christian Hellbach, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u RH, u uvodnom je govoru napomenuo da unatoč dobroj suradnji, ne smijemo ništa prepuštati slučaju i vremenu kako ne bismo izgubili korak te da je dobro razgovarati o teškim temama, ali i da postoji mnogo toga što nas ujedinjuje i spaja. Također, naglasio je da su važne teme zelena tranzicija i europska integracija kako bi EU bila i ostala snažna. Iako su teme možda očite i razumljive, bliska suradnja s lokalnim i regionalnim upravama i samoupravama neizostavni je element europske integracije te je izrazio zadovoljstvo s bratimljenjem gradova i traženjem novih partnera oko konkretnih problema u kojima obje strane imaju interesa i koristi.

Što možemo naučiti od Njemačke?

Razgovor s povodom, tj. interaktivni razgovor s ministrom Ivanom Malenicom, otkrio je u kojem smjeru idu aktivnosti države u poticanju decentralizacije Hrvatske. Ministar je naglasio da nismo centralizirana država te da Vlada kreće prema decentralizaciji, prije svega kroz povjeravanja poslova državne uprave županijama, koje su prije obavljali uredi Državne uprave. Time su dodatno ojačane županije i službenicima i dodatnim poslovima koje su počeli raditi. Ministar je pohvalio i napore fiskalne politike te izmjene zakona, gdje jedinice lokalne samouprave postaju kreatori fiskalne politike. Ministar Malenica istaknuo je optimizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će Hrvatskoj omogućiti prepoznati kapacitet lokalne samouprave te omogućiti učinkovitije obavljanje poslova iz njihova djelokruga. Također, zahvalio se predsjedniku Marušiću na organizaciji redovnih sastanaka sa županima, gdje svi mogu dati svoje prijedloge i raspravljati što bi u budućnosti državi moglo pomoći pri daljnjoj decentralizaciji Hrvatske.

Još jedno važno pitanje bilo je što još možemo naučiti od Njemačke? Ministar Malenica rekao je da možemo puno naučiti, ali i da se ne smijemo sramiti svega što smo sami poduzeli i naučili kroz višegodišnji financijski okvir. Dodao je i kako je važan ravnomjeran razvoj i urbanih i ruralnih područja, a tu nam Njemačka, kao uspješan primjer, može biti smjerokaz kako planirati i provoditi taj razvoj.

Panel rasprave

Na prvoj panel raspravi sudjelovali su predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, zamjenik direktora za strateško planiranje, predviđanje i međuinstitucionalne odnose Europskog odbora regija Bert Kuby i stručnjak za upravljanje projektima Waymark Gerhard Šarić. Kao simbol uspješnog povlačenja sredstava iz EU, uzima se Pelješki most, ne samo kao turistička atrakcija nego i važan čimbenik spajanja svih dijelova Hrvatske. No nastavak povezivanja svih dijelova Hrvatske tek kreće, spajanjem Dubrovnika i otoka brzim cestama i autocestama, što je pretpostavka razvoja gospodarstva. Župan Dobroslavić je naglasio kako su osigurana sredstva za te projekte, dijelom iz proračuna i dijelom iz fondova, te je naglasio kako je povezivanje juga Hrvatske jedan od strateških ciljeva Vlade.

Bert Kuby objasnio je da krize unutar EU utječu na gospodarstva na razne načine, srećom, Hrvatska je nedavno izašla iz recesije zbog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Izazovi koji su pred slabije razvijenim zemljama EU veliko uporište za rješavanje imaju u Kohezijskom fondu. U budućnosti će naglasak zajedničkih europskih politika svakako biti i pitanje migracija i sigurnosti.

Gerhard Šarić, konzultantski stručnjak, objasnio je da su međuregionalni projekti uglavnom “mega projekti”, složeniji su i puno duže traju. U takvim projektima može doći do fragmentacije gospodarstva, problema s obje strane granice, dupliranja izdavanja dozvola i papirologije te nije jednostavno zadovoljiti sve zakonodavne elemente. Kao općenitu kritiku objasnio je da se projekt u Hrvatskoj predugo projektiraju te da se predugo čekaju rezultati evaluacije i naveo je iskustvo iz Njemačke gdje se natječaji iz godine u godine ne mijenjaju u velikoj mjeri, a svi sudionici se mogu bolje pripremiti za prijave na natječaj.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić dodao je da je vrlo zanimljiva činjenica kako se puno više ističu negativni primjeri od pozitivnih. Kao primjer naveo je Brodsko-posavsku županiju koja, usprkos teškim vremenima koja je ne tako davno doživjela, s vrlo pozitivnim gospodarskim podacima pokazuje da je zbog dobrog izvoza i odluka u Županiji, i to unatoč nesigurnom razdoblju, moguće razvijati gospodarstvo.

Heiko Vogt, predstavnik Saksonskog državnog ministarstva za regionalni razvoj, održao je zanimljivu prezentaciju kojom je predstavio projekt “simul+InovationHub”. Kao savezna pokrajina na jugoistočnom dijelu Njemačke, razvili su poseban instrument gdje različiti društveni akteri imaju jednostavan pristup platformi za razmjenu ideja. Od predstavnika poslovnog svijeta, znanosti, kulture pa do onih s područja ekologije, svi mogu zajednički surađivati i horizontalno i vertikalno kroz inovacije s ciljem pospješivanja suradnje na lokalnoj razini. Platforma počiva na tri stupa – prijenos znanja, financijska potpora i realiziranje projekata. Kroz stvaranje mreže znanja i suradnje malih poduzetnika i kreativne industrije dolazi do realizacije projekata koji možda nikada ne bi bili realizirani.

Vanjska granica EU

Panel Sigurnost i migracije ugostio je paneliste župana Ličko-senjske županije Ernesta Petrya, županicu Karlovačke županije Martinu Furdek-Hajdin, direktora predstavništva Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holgera Haibacha.

Županica Furdek-Hajdin napomenula je da 90% migranata prelazi preko Karlovačke županije te se osjećaj sigurnosti građana narušio, što je izuzetno važno jer se radi o rutama koje su turistički važne i za županiju i za državu. Grad Slunj je ove godine proglašen najljepšim selom na svijetu prema Svjetskoj turističkoj organizaciji Ujedinjenih Naroda, a paralelno se suočava sa stotinama ilegalnih migranata dnevno. Protok tih ljudi stvorio je osjećaj nelagode, ali i komunalne probleme zbog velike količine otpada. Samo je Slunj ove godine skupio 14 tona, tzv. “migrantskog otpada”.

Holger Haibach podsjetio je da su lekcije iz 2015. i 2016. godine naučene te znamo kako danas treba reagirati na migrantsku krizu, ali treba reći i da je spremnost stanovništva da primaju migrante u padu. To je dodatno izraženo nakon najnovijeg izraelsko-palestinskog sukoba i njemačke općine moraju poduzeti velike napore kako bi mogle upiti priljev migranata. Zato je suradnja s Hrvatskom izuzetno važna jer, ne samo što je vanjska granica EU nego svi migranti koje Hrvatska ne zaustavi na svojim granicama, uglavnom završe u Njemačkoj koja sama ne može riješiti taj problem. Moramo svi razmisliti kako ćemo izmijeniti pravo na azil na razini EU, kako ćemo zaštititi granice EU i postaviti pitanje repatrijacije.

Ernest Petry dodao je da je Ličko-senjska županija isto na udaru ilegalnih migranata, pogotovo uz 100 km dugačku granicu s BiH, no i da štit kojim se štite granice djeluje. Izuzetno dobra suradnja s BiH doprinosi tome da utjecaj migranata ne utječe na turističku sezonu, bez obzira na to što se radi o najmanje napučenoj županiji u Hrvatskoj. Po njegovu mišljenju, vojska nije potrebna na našim granicama jer policija radi dobar posao, a pravi je problem u susjednim državama, pogotovo u Srbiji, gdje treba jasno tražiti da se uključe u problem ilegalne migracije, kao zemlje koja želi postati članica EU.

Za kraj panela, zaključeno je da se ovaj problem može riješiti samo na razini EU, ali i da je Hrvatska na povećanom udaru zbog toga što smo na njezinu rubu. No važno je naglasiti da je Hrvatska i dalje sigurna zemlja i da naše snage znaju štititi granice. U tom dijelu, Hrvatska se prilagođava i nalazi kompromisna rješenja za krizne situacije, i to je ona garancija koja našoj državi pruža vjeru u sigurniju budućnost.

Mogućnosti dugoročne suradnje s njemačkim organizacijama

Mario Šušak iz Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj napomenuo je da Hrvatska ondje nema dobru prepoznatljivost. Nijemci će znati za Jadran, dobru hranu općenito, nogomet i Rimac automobile, ali to je sve. Dakle, Hrvatskoj nedostaje bolji branding u Njemačkoj. Za pršut će prosječnom stanovniku Njemačke prije biti Serrano pršut nego Drniški i normalno da će se odlučiti na kupovinu nečega što je poznato. Zbog ulaska Njemačke u tehničku recesiju, postoje opcije koje su dobre za Hrvatsku, ali moramo znati što želimo i nudimo. Nedostatak radne snage je i u Njemačkoj i u Hrvatskoj. Trebamo se fokusirati na određene branše i tehnologiju kako bismo se etablirali u nečemu u čemu smo dobri.

Budućnost lokalne demokracije

Zastupnik u njemačkom Parlamentu dr. Hendrik Hoppenstedt imao je zanimljivo izlaganje glede povjerenja građana u politiku i političare. Kao i u ostatku svijeta, uvijek ovisi kako se političari ponašaju u javnosti, primjerice, u korona krizi, samo su tri političara iskoristila kontakte kako bi kupila maske i zaradila milijunske provizije, što je bilo legalno, ali je nanijelo štetu ugledu svih političara zbog razumljivog nezadovoljstva građana. Međutim, većina političara u Bundestagu traži kontakt s građanima i kontinuirano se trudi kretati među stanovništvom te radi na povećanju povjerenja kroz transparentnu komunikaciju. U ovoj recesiji Njemačka skoro uopće nema nezaposlenosti i građani to ne osjete u tolikoj mjeri kao prije 20-ak godina, što doprinosi povjerenju. Pitanje migracija isto postaje vrlo skupo, pogotovo socijalne naknade, rastu problemi s kriminalom i dolazi do rasprava među građanstvom je li to sve pošteno prema njima.

Za kraj, kolegama županima poručio je kako je 9 godina bio gradonačelnik i njegov dojam je da je najbolja poruka građanima biti učinkovit. Ljude najviše muče temeljna i komunalna pitanja, kakvi su vrtići, kakve su komunalne naknade, mogu li riješiti probleme digitalnim uslugama? Probleme stanovništva zapravo političari, koji nisu populisti, mogu adekvatno riješiti time što će problem prepoznati, razraditi ga i riješiti. Upravo će kontinuiranim napretkom obaviti dobar posao i za građane u svojim županijama i za demokraciju općenito.

Mladi i Europa

Zadnji panel donio je raspravu o mladima. Sudionici u panelu bili su zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, državna tajnica središnjega Državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović te voditelj predstavništva lokalnih vlasti savezne pokrajine Baden-Württemberg Patrick Wegner. Kao uvod u panel, Jasna Petek predstavila je rezultate Krapinsko-zagorske županije za podizanje kvalitete života i kreiranje budućnosti za mlade u svojoj Županiji kroz projekte i poduzetničke inkubatore. Svojim idejama i djelovanjem mladi zaista mogu mijenjati život u svojoj mikrozajednici, a kroz dugogodišnju praksu u svojoj Županiji Jasna Petek je naglasila da nema sumnje da će s mladima moći riješiti i sve probleme koje neke buduće krize donesu.

Željko Kolar rekao je da u manjim krajevima nema industrije i da ljudi moraju putovati na radna mjesta, a imamo problem s mobilnošću općenito u Hrvatskoj, što je jedan od razloga za egzodus mladih ljudi. Prije svega, socijalna ekonomija je tu da zadrži stanovništvo, specifična proizvodnja čime će se podići konkurentnost, građenje vrtića i škola, to su stvari koje će zadržati mlade obitelji u Hrvatskoj, ali teško je da ćemo spriječiti odljev iz ruralnih područja u veća mjesta. Što se tiče Krapinsko-zagorske županije, u 2022. godini bilježe veći priljev stanovništva nego odljev, što pokazuje da su stvorili vrlo dobre uvjete za život i prepoznali Zagorje kao destinaciju za ugodan život.

Željka Josić objasnila je da smo po brojkama stara nacija, gledajući broj mladih u ukupnom stanovništvu Hrvatske. Činjenica je da smo nacija koja stari, međutim, kada pogledamo trendove u zadnjih 30 godina i kada stvari stavimo u povijesni kontekst, vidimo da su prije bili drugačiji trendovi života. Danas su mladi mobilni, a Hrvatska nije zatvorena zemlja, već je dio globalnog tržišta znanja. Stoga, mora biti u skladu s modernim trendovima obrazovanja te stjecanja znanja i vještina kako bi mladi u Hrvatskoj stjecali iskustva i na kraju ostali. Hrvatska dosta ulaže u razne oblike obrazovanja i oni su besplatni.

Župan Igor Andrović dodao je da su sredstva EU promijenila Hrvatsku, pogotovo kada govorimo o obrazovanju. Na području Virovitičko-podravske županije izgrađen je velik broj vrtića te su svoj djeci pruženi isti uvjeti. Također, u županiji se smanjuje stopa nezaposlenih i povećava se broj novih tvrtki i obrta, tako da je mladima omogućen posao na području županije. Ono što je nedostatak u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju, Virovitičko-podravska ima slabiju prometnu infrastrukturu, dapače, oni su jedina županija bez kilometra autoceste, no krenulo se u izgradnju brze ceste i nada se da će samim time živnuti sve poduzetničke zone koje su infrastrukturno spremne primiti nove poduzetnike i otvoriti radna mjesta.

Patrick Wegener pojasnio je kako žive mladi u Njemačkoj jer recesija se još uvijek ne može u cjelini sagledati. Recesija prvo pogađa one koji počinju graditi svoju karijeru, među kojima su većinom mladi, a tržište radnika neće imati problem premalog broja radnika, već mladi imaju veliku mogućnost započeti karijeru s dobrim poslom. Svijet rada promijenio se uslijed digitalizacije i pandemije korona virusa, što utječe i na gradove i na županije. Male zajednice postaju sve popularnije i privlačnije za život, pogotovo kada mladi ne moraju putovati na posao u velike gradove svaki dan. Objašnjava kako njegova obitelj dolazi iz Bjelovara i da se u Hrvatskoj osjeća kao kod kuće i sigurno te da je takvo i njegovo iskustvo u razgovoru s mladima koji dođu na rad i školovanje iz Hrvatske u Njemačku.

Za kraj panela i konferencije, gospođa Josić je zaključila da starije generacije trebaju biti one koje će pronaći način kako zadržati mlade u Hrvatskoj i vratiti one koje su otišli jer su mladi hrvatska dragocjenost i na njima trebamo graditi budućnost.

22. veljača 2024 18:16