Na 28 godina zatvora osuđena je ovog utorka ‘Forex sedmorka‘, dok se osma članica skupine izvukla s uvjetnom kaznom.
Vođa prevarantskog lanca Tomislav Prlić osuđen je na šest i pol godina zatvora, Tin Mudrovčić na šest godina, Dejan Perić na tri i pol, Ratko Sopić na tri, Sanjin Krpelnik na dvije i pol godine, Donat Lokas na tri i pol, a Rossita Barila na tri godine zatvora. Jedino je Amra Sopić dobila uvjetnu kaznu od godine i 11 mjeseci zatvora u koji neće ići ako u od četiri godine od pravomoćnosti presude ne ponovi kazneno djelo, javlja Hina.
Epilog je to (doduše zasad nepravomoćan) više od pet godina suđenja u kojem je na 190 rasprava ispitano 650 svjedoka. Istraga je počela prije punih osam i pol godina, a Lider je o tom fenomenu pisao puno prije, u srpnju 2009. Već smo tada objasnili o kakvoj je piramidalnoj obmani riječ. Prisjećam se našeg naslova: ‘Forex obmana – 400 ulagača u lancu sreće na deviznom tržištu izgubilo 70 milijuna kuna‘. U presudi se sad spominje 450 žrtava čiji su imovinsko-pravni zahtjevi usvojeni, šteta se procjenjuje na više od 80 milijuna kuna, a osuđena osmorka treba vratiti 65 milijuna te nekretnine i pokretnine stečene pranjem novca. Gotovo cijelo desetljeće prije pravosuđa precizno smo procijenili razmjere ove prijevare.
Prlić je prevarantski lanac navodno osmislio s Goranom Pavlovićem koji se u ožujku 2012. ustrijelio u zahodu jednog samoborskog kafića. Još trojica optuženika u međuvremenu se nagodila s tužiteljstvom pa je u slučaju ostalo osam okrivljenih.
A kako je sve počelo? Pročitajte ovdje cijeli tekst Amira Kulenovića iz Lidera od 17. srpnja 2009.
Čovjeka ponijela pohlepa
Nekoliko stotina ulagača u Hrvatskoj žrtve su nove varijante lanca sreće. Uloživši iznose od 50 tisuća do nekoliko milijuna kuna, izgubili su ukupno 70-ak milijuna kuna nasjevši na novu varijantu već dobro uigrane piramidalne sheme koja je u začetku osuđena na krah.
- Znate kako je, čovjeka ponese pohlepa i doista velika zarada koju na početku ostvaruje. Misleći da je riječ o legitimnoj stvari koja, eto, zbog određenih zakonskih zabrana mora ostati u svojevrsnoj sivoj zoni, ni trenutka nisam sumnjao da bi iza svega mogla stajati klasična prijevara - kaže jedan od ulagača u tvrtku koja, prema svemu sudeći, odrađuje svojevrsnu varijantu financijske piramide posljednjih godinu i pol dana.
Naime, iza svega stoji magična riječ Forex, odnosno tržište devizama na kojemu vješti trgovci mogu upotrebljavajući fi nancijsku polugu zaraditi doista basnoslovne svote u samo nekoliko minuta. Sve je počelo u vremenima kraha burzi i ulaganja na dioničko tržište koje je mnoge investitore naviknulo na godišnje dobitke veće od 50 posto. Upravo su tada internet, poslovne forume i druga mjesta na kojima se okupljaju ulagači skloniji riziku počele preplavljivati priče o Forexu kao neotkrivenoj oazi za velike dobitke.
Kako je potpisanom novinaru prošle godine rekao predstavnik Acron grupe iz Zagreba Branko Vlašić, riječ je o tome da to tržište banke čuvaju samo za sebe i zbog sebičnih razloga ne žele pripustiti obične ulagače da i oni okušaju sreću i bez prevelikog rizika zarade i do trideset posto u samo mjesec dana. Svi su spominjali Georgea Sorosa i njegove zarade na devalvaciji britanske funte izostavivši činjenicu da sam Soros i danas priznaje kako mu je to bio jedan od najriskantnijih poslovnih poteza. Osim toga, svako tržište posluje dvostrano: ako jedna strana (kupac ili prodavatelj) zarađuje, druga mora izgubiti. Taj se dio u reklamnim pričama o Forexu izostavlja. Uporno se naglašava samo dobitonosna strana, prema kojoj rizika gotovo nema.
‘Jamčili‘ zaradu 100%
Međutim, činjenice su upravo suprotne. Naime, velika zarada na Forexu moguća je samo u slučaju velike financijske poluge koja može biti i dvjesto puta veća od početnog uloga, što, naravno, povećava i rizik od gubitka jer minimalni pomaci u valutnom ‘spreadu’ mogu u nekoliko minuta pojesti sve uloženo na devizno tržište.
Priča dvojice ulagača koja su se Lideru javila s imenima i prezimenima te dokumentima koje djelomično objavljujemo u osnovi je slična. Neki njihovi prijatelji sklopili su ugovore s tvrtkom Acron grupom različitih naziva - Depo 1, Depo 2 i Capital4you - i pohvalili im se fantastičnim zaradama koje im uredno sjedaju na tekuće račune već neko vrijeme. Ovisno o vrsti ugovora zajamčena im je zarada između 100 i 150 posto na godinu. Vidjevši da njihovi prijatelji zarađuju svote veće od onih na dioničkom tržištu čak i u zlatnim vremenima, i oni su se odlučili sklopiti neku od ponuđenih varijanata, u početku na manje novčane iznose. U sadržaju ugovora nije se spominjao Forex jer je postojala ‘sitna’ pravna zapreka - devizni zakon i Vladina uredba zabranjuju fi zičkim osobama trgovanje na Forexu. Acron grupa navodno je tomu doskočila tako što je imala svoje devizne dilere u riznicama nekoliko banaka koji su posao obavljali ‘ispod žita’ i ostvarenu zaradu uplaćivali na račune Acron grupe, koja ih je dalje prosljeđivala klijentima.
[caption id="attachment_379187" align="aligncenter" width="1194"]
Faksimili ugovora[/caption]
Acron prijavio poreznika
U jednom je trenutku Acron grupa na svojim internetskim stranicama imala i popis tvrtki koje su u njezino ime posredovale pri sklapanju ugovora s ulagačima: Ticma, Novus, Opes promet, Meritum product i Notos. Međutim, kada su novinari počeli postavljati pitanja, tvrtke su nestale s weba. Kako kažu nasamareni ulagači, u priču su bili i uključeni i akviziteri za koje se poslije doznalo da nemaju nikakav poslovni odnos s Acronom.
Priča zaplet dobiva početkom 2009., kad Acron obavještava ulagače da u sljedećih nekoliko mjeseci neće biti isplata jer se ‘tek na osnovi završnih fi nancijskih izvješća utvrđuje dobit društva i tek se tada može pristupiti obračunu dobiti’. Slučajno ili ne, otprilike u to vrijeme u Acron grupu stiže porezni inspektor koji zbog uočenih nepravilnosti kani napisati prijavu koju je voljan odbaciti za pozamašnu svotu. Acron prijavljuje poreznika USKOK-u, koji podiže optužnicu, no kako smo neslužbeno doznali, ne izvršava kompletnu fi nancijsku kontrolu društva. To nadležnima u Acronu kupuje dodatno vrijeme.
Konačni rasplet dogodio se u svibnju. Svakog ulagača poziva njegov Acronov akviziter i u ušminkanim prostorijama u Vukovarskoj ulici objašnjava mu da je Acron zapravo bio samo posrednik u trgovanju na Forexu koje su vršili dileri druge tvrtke pod nazivom Capys. Ulagači, gotovo odreda visokoobrazovane osobe koje su, da nije pohlepe kao glavne zapreke, kadre prepoznati prijevaru, pristaju potpisati nove ugovore kojima raskidaju svoj odnos s Acronom.
Pred gotovim činom
Iz Acrona (koji je, naglašava se u odgovoru, Capysov član) stiže odgovor Lideru: ‘Prema našem saznanju društvo Capys bavilo se za račun Acron grupe ulaganjem na devizno tržište u RH u hrvatskim bankama’, stoji u dopisu direktora Sanjina Krpelnika, koji za sve probleme izašle na vidjelo ove godine okrivljava Capys, kojem je na čelu 24-godišnji je Alan Pokupčić.
- Svi smo dovedeni pred gotov čin. Unatoč tomu što smo govorili da nas ne zanima nikakav Capys, na kraju smo ostali bez druge opcije osim one da pristanemo na to da nam uloge isplaćuje druga pravna osoba - govori nam naš izvor.
U tom trenutku većini ulagača postalo je jasno da moraju strahovati za svoje uloge, stoga su neki od njih odlučili javno progovoriti o načinu na koji su bili nasamareni za poprilične novčane iznose. Ukupno su naši izvori uložili više od 1,5 milijuna kuna od kojih im je samo dio vraćen kao navodna dobit na Forexu. Prema njihovim procjenama i tvrdnjama ljudi iz Acron grupe riječ je o više od 400 ulagača i 70-ak milijuna kuna uloženih u jednu tvrtku, a zatim i drugu. Prema Acronovim i Capysovim fi nancijskim izvješćima takav iznos može približno biti točan jer im ukupni prihodi i kratkoročna te dugoročna imovina premašuju 100 milijuna kuna, što je fantastičan rezultat za tvrtke sa samo osmero zaposlenika.
Slamka spasa
Pravno gledajući, ugovori ulagača i dviju tvrtki, osim što su puni dvojbi, ne upućuju na to da je riječ o prijevari jer se Forex nigdje ne spominje. Međutim, ima elemenata obmane jer su se klijentima usmeno obećavala brda i doline koja se, eto, zbog određenih zakonskih zaprječenja ne mogu pretočiti u ugovore. U tome ulagači vide svoju slamku spasa u mogućim sudskim procesima. Prema svemu sudeći, i ta će priča završiti s gubicima ulagača kao i u mnogim sličnim piramidalnim shemama.
Odgovornost je, svakako, na svakom ulagaču koji je morao računati i na potencijalne rizike ulaska u ne baš sasvim legalne poslovne kombinacije. S druge strane ostaje upitnim jesu li državna tijela, posebice Financijski inspektorat, nadležan za kontrolu deviznog poslovanja trgovačkih društava, mogla učiniti više da se te i slične makinacije ne rašire u tolikoj mjeri. Naime, osim dviju navedenih tvrtki internet vrvi sličnim ponudama za ulaganje na Forex koje, prema svemu sudeći, nitko ne kontrolira.
Forex je kolokvijalni naziv za ‘foreign exchange’ ili devizno tržište. Oni koji ga žele glorificirati spominju da je riječ o tržištu koje nikad ne spava i na kojem se vrte basnoslovni novčani iznosi (procjene govore o tri bilijuna dolara svakoga dana). Problem je s Forexom u tome što za razliku od tržišta vrijednosnih papira nije riječ o jedinstvenom sustavu, nego o stotinama posebnih platformi na kojima banke obavljaju devizne transakcije, što omogućava manipulaciju koja, prema procjenama, samo u SAD-u lakovjernim ulagačima odnese nekoliko stotina milijuna dolara na godinu.