Dugo samit G7 nije ponudio toliko sadržaja kao onaj održan u talijanskoj Taormini ovog vikenda, najviše zahvaljujući, dakako, Donaldu Trumpu. Osebujni američki predsjednik najzaslužniji je da Europa, kojoj je trebalo nekoliko desetljeća da dođe do tog zaključka, napokon shvati da se treba osloniti na samu sebe. Trump je već tjednima na turneji koja obiluje neugodnim trenucima i gafovima, od odgurivanja crnogorskog predsjednika, preko neodređenosti u pogledu zajamčene međusobne obrane unutar NATO-a, do izjave kako su Nijemci zli, ali kulminacija je bio sastanak šefova država i vlada sedam najrazvijenijih zemalja na kojem su temeljne razlike u razmišljanju postale bjelodane čak i Europljanima, sklonima živjeti u nijekanju.
>>> VIDEO: Uz posprdni smiješak Trump izgurao crnogorskog premijera i prvi stao pred lidere NATO-a
Nakon očitog sudaranja oko slobodne trgovine, novi razdor nastao je zbog klimatskih promjena, prema kojima je Trump otvoreno skeptičan. Za njemačku kancelarku Angelu Merkel posljednje poniženje, nakon što je američki predsjednik u razgovoru s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom rekao da su ‘Nijemci zli, zaista zli‘, prelilo je izgleda čašu, pa je, sasvim netipično za nju, ubrzo nakon sastanka ustvrdila kako Amerika više nije pouzdan partner te da se Europa mora početi sama brinuti o svojim interesima. Za političarku poznatu po umjerenim izjavama i često rezerviranom stajalištu, to je bila bomba, što mediji nisu propustili prepoznati.
Što je to slobodna trgovina
Iako si je dao vremena donijeti konačnu odluku o nastavku sudjelovanja SAD-a u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, na koji je pristala premoćna većina zemalja svijeta, postalo je jasno da Trump svoju zemlju misli odvesti u drugom smjeru. Čak i ako odluči prihvatiti odluku svog prethodnika Baracka Obame, sporazum omogućuje Americi znatno razvodnjavanje onoga na što je pristala i ne treba sumnjati da će tu mogućnost iskoristiti.
Izjava Angele Merkel nakon ‘samita razdora‘ da se Europa mora osloniti na sebe možda je izrečena samo za domaću, predizbornu upotrebu, a opravdano je i pitanje ima li Berlin iskrenu želju surađivati, a ne namjeru nastaviti koristiti se Europskom unijom kao ekstenzijom isključivo vlastitih gospodarskih interesa.
Lideri su jednako teškog sugovornika u Trumpu našli u vezi s trgovinom, Amerika je već dala naslutiti na sastanku ministara financija G20 da ne želi potpisivati zajedničke izjave koje se zalažu za poticanje slobodne trgovine, stajalište koje je iskazao i Trump tom prilikom. Dosadašnje strpljenje drugih lidera i izjave u kojima se pokušavalo dati vremena novoj administraciji da ‘nađe svoje noge‘, iscrpljeno je nakon što je postalo jasno da Trump zaista ne zna što želi i svojim razmišljanjima zbunjuje sve oko sebe. U naknadnom objašnjavanju njegove izjave Junckeru, Gary Cohn, glavni ekonomski savjetnik američkog predsjednika, rekao je da Trump nema problema s Nijemcima kao takvima, već s njihovom trgovinom. Posebno ga muči, toliko je odavno jasno, kako ta europska država uspijeva prodati toliko automobila u Americi i ostvariti toliki trgovinski suficit.
>>> Merkel nakon G7: Mi Europljani moramo svoju sudbinu zaista uzeti u vlastite ruke
Silno želi da Njemačka prestane izvoziti toliko automobila i počne ih više proizvoditi u američkim tvornicama, rekao je izvor iz Bijele kuće Financial Timesu. No jasno stajalište o slobodnoj trgovini Amerika trenutačno nema, htjela bi prema svemu sudeći da se ta sloboda smanji u njezinu korist, ali joj je neugodno to otvoreno reći. Ne bi ni previše vremena i novca trošila na tu priču s klimom, ali je opet nezgodno baš jedini izaći kada su praktički svi unutra.
Nijedno jasno stajalište
Trump je tako tijekom cijelog sastanka vijugao, odbijajući se nedvosmisleno izjasniti o gotovo svim relevantnim pi tanjima. Nije jasno što misli o Rusiji, želi li ostati u Pariškom sporazumu, i što želi od globalne trgovine. Slijedom toga, neki su zaključili da na Ameriku ne bi trebalo računati iduće četiri godine, a Merkel nije govorila samo o SAD-u, nego i Britancima, koji su odlučili napustiti EU.
‘Vremena u kojima smo u potpunosti mogli računati na druge donekle su završena, kako sam mogla vidjeti u proteklih nekoliko dana‘, rekla je na stranačkom okupljanju. ‘Iz tog razloga mogu samo reći da mi Europljani moramo sudbinu uzeti u svoje ruke, naravno u prijateljstvu sa SAD-om i Velikom Britanijom i kao dobri susjedi koliko je to moguće s drugim državama, čak i Rusijom.‘
>>>Schulz: snažnija Europa znači snažniju Njemačku
Analize su odmah iz toga izvukle širu priču prema kojoj je Merkel zapravo najavila snažniji angažman Njemačke u Europi i njezinom reformiranju, a neki su otišli i toliko daleko da su počeli kancelarku nazivati novom lidericom slobodnog svijeta. Ipak, kontekst u kojem je izjava rečena ne smije se olako odbaciti, Njemačku očekuju parlamentarni izbori najesen, a to je izrečeno na stranačkom događaju, stoga ima i domaću namjenu − pokazati čvršće stajalište prema Trumpu i uzeti dio birača glavnom protivniku Martinu Schulzu, koji snažno igra na kartu europskog jedinstva i nije štedio riječi o ponašanju Trumpa. ‘S ogorcenjem odbacujem način na koji si je taj čovjek dopustio da se odnosi prema šefici naše vlade‘, rekao je Schulz.
Je li Trump sasvim u krivu
Neovisno o tim faktorima, čini se da razdor između Amerike pod Trumpom i njezinih tradicionalnih saveznika raste i postaje sve očitiji, ali to ne mora biti nužno loše. Ako se sa strane stavi nezdrava opsesija Rusijom, Europska unija skinuta s američke sise možda bi napokon mogla početi krojiti vlastitu sudbinu u punom smislu te riječi, umjesto da stalno čita didaskalije napisane u Washingtonu. Pobjeda snažno proeuropski orijentiranog Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj nudi mogućnost obnove osovine Pariz- Berlin i jasnije oblikovanje skore budućnosti Unije, koja već dugo glavinja političkom i gospodarskom kartom. To sve, doduše, ima smisla samo ako Berlin ima iskrenu želju za suradnju, a ne namjeru nastaviti se koristiti EU kao ekstenzijom isključivo vlastitih gospodarskih interesa.
>>> ‘Tužan dan’: Trump povukao SAD iz Pariškog sporazuma o klimi
Iako potpuno pogrešno definiran i još gore artikuliran u slučaju Trumpa, problem s njemačkim merkantilizmom i gomilanjem novca svakako postoji, kao što, uostalom, tvrdi već neko vrijeme i Europska komisija. Američki predsjednik nije sasvim u krivu ni kada govori o trošenju na vojni proračun, članice NATO-a jasno su se obvezale na izdvajanje od dva posto BDP-a i to trebaju poštovati ili otvoreno od toga odustati. Sve to je, naravno, hipotetski, ne treba na temelju jedne predizborne izjave nakon vrlo zategnutog sastanka donositi dalekosežne zaključke, ali osnovna teza stoji, Europljani predugo gledaju svuda osim u vlastito dvorište.