Ljudi koji su godinama, čak i desetljećima, bili na čelu najvećih hrvatskih banaka nakon odlaska u mirovinu u načelu se posvećuju poslovima u kojima više ne osjećaju pritisak zbog upravljanja tuđim novcem. A među onima koji su i dalje radno aktivni najmanje ih je u bankarstvu.
Petar Radaković, najdugovječniji predsjednik uprave neke banke u novijoj hrvatskoj povijesti, nakon trideset godina upravljanja bankom, 2015. otišao je u mirovinu. Međutim, ne sjedi kod kuće na kauču i ne gleda TV niti vrijeme krati odlaskom na plac. Saznajte u nastavku što radi on i njegovi kolege, bivši poznati bankari Božo Prka, Franjo Luković, Petar RAdaković, Anton Kovačev, Constantin Cesnovar i Markus Ferstl.
[caption id="attachment_374794" align="aligncenter" width="670"]
Božo Prka[/caption]
Božo Prka dvadeset je godina bio predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb. Na čelo banke zasjeo je davne 1998., prije toga bio je ministar financija. Nakon odlaska iz PBZ-a u veljači prošle godine sa šezdeset navršenih godina života, a otišao je na vlastiti zahtjev, što je obrazložio osobnim razlozima, šuškalo se da će se uključiti u utrku za novog guvernera Hrvatske narodne banke. Koliko je poznato, danas je aktivan još samo kao predsjednik Nadzornog odbora podružnice Intese Sanpaolo u Albaniji.
[caption id="attachment_374795" align="aligncenter" width="669"]
Franjo Luković, Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]
Franjo Luković zna odgovor na pitanje ‘Gdje si bio ‘91.?‘ – postao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke, s čijeg je čela otišao u veljači 2015. Godinu dana prije odlaska u mirovinu uložio je 3,2 milijuna kuna u bjelovarsku visokotehnološku tvrtku Data Link, koja razvija inovativnu tehnologiju proizvodnje LED rasvjete i tako postao njezin suvlasnik. Nakon odlaska iz banke s dugogodišnjim je novinarom Željkom Ivankovićem osnovao tvrtku Polazišta i perspektive, odnosno svojevrsni trust mozgova.
[caption id="attachment_374796" align="aligncenter" width="669"]
Petar Radaković[/caption]
Petar Radaković, dugogodišnji čelni čovjek Erste banke u mirovinu je otišao 2015. Na čelnoj poziciji Erstea bio je od 2003., no dužnost predsjednika Uprave obavljao je u kontinuitetu još od 1985. Do 2000. bio je na čelu Bjelovarske banke, a onda je nakon fuzije te banke s Trgovačkom i Čakovečkom bankom preuzeo upravljanje novonastalom Erste bankom, koja se 2003. spaja s Riječkom bankom. Po tome je najdugovječniji predsjednik uprave neke banke u Hrvatskoj. U mirovini se posvetio poljoprivredi i turzmu. U Bjelovaru ima imanje na kojem se bavi ekološkom poljoprivredom, a u Novom Vinodolskom vlasnik je hotela Lišanj.
[caption id="attachment_374797" align="aligncenter" width="671"]
Anton Kovačev[/caption]
Anton Kovačev je, prije svega, poznat po tome što je dvadeset godina bio predsjednik Uprave HBOR-a. Preživio je mnoge političke promjene. Iz HBOR-a je otišao 2014. Godinu poslije postao je šef Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Zagrebu. Uz bankarske poslove Kovačev je i (su)vlasnik nekoliko tvrtki. Jedini je osnivač tvrtke Berislavić, koja ne radi, i suosnivač tvrtke Biranj, koja je 2017. ‘proradila‘ i imala prihod od 4,5 milijuna kuna. No Kovačev kaže da nema nikakvu operativnu ulogu u njoj.
[caption id="attachment_374798" align="aligncenter" width="669"]
Constantin Cesnovar[/caption]
Constantin Cesnovar, nekadašnji direktor Riznice Hypo Alpe-Adria banke na čelo Štedbanke došao je početkom 2015. Nakon što je banka otišla u likvidaciju, osnovao je tvrtku CF Capital Advisors, koja se bavi savjetovanjem u transakcijama takozvanih loših kredita (NPL). Intenzivno radi s međunarodnim klijentima, pogotovo iz Austrije, Njemačke i Engleske. Također je aktivan u turizmu, gdje savjetuje partnere o financiranju projekata. To mu, kaže, daje mogućnost komunikacije s mnogim subjektima u turizmu.
[caption id="attachment_374799" align="aligncenter" width="670"]
Markus Ferstl[/caption]
Markus Ferstl na čelnoj poziciji Hypo Alpe-Adria banke bio je od početka 2008. do travnja 2014. Godinu poslije otvorio je dvije tvrtke – GFM Real Estate & Consulting te Ferstl Consulting. U isto vrijeme bankarsku je karijeru nastavio u Beogradu, gdje je postao predsjednik Uprave podružnice ruske VTB banke. Prema podacima s njegova profila na LinkedInu, Ferstl je potkraj prošle godine iz Beograda otišao u Moskvu i postao izvršni direktor VTB banke, drugog po veličini suvlasnika novog Agrokora.
Detaljnije o bivšim velikim bankarima čitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera koji vas čeka na kioscima Tiska i iNovina.