Nacrtom prijedloga Zakona o državnom odvjetništvu, o kojem je na stranici esavjetovanja.gov.hr otvorena javna rasprava, predlaže se definiranje jasnih kriterija i postupka imenovanja glavnog državnog odvjetnika koji bi tu dužnost mogao obavljati u najviše dva mandata.
Izmjenama se predlaže razrada postupka imenovanja glavnog državnog odvjetnika na način da Državnoodvjetničko vijeće upućuje javni poziv zainteresiranim kandidatima koji su dužni priložiti program i životopis. Primljene kandidature prosljeđuju se Vladi koja daje prethodno mišljenje. Pritom se, u skladu s preporukama središnjeg europskog antikorupcijskog tijela GRECO-a, predlaže ograničenje od najviše dva mandata. S obzirom da dosad nisu postojali jasni kriteriji za imenovanje glavnog državnog odvjetnika kojem broj mandata nije bio ograničen to je od strane GRECO-a ocjenjeno kao slabost zakonodavnog okvira, navodi predlagatelj.
>>> Jadranka Sloković: Htjela sam se baviti književnošću, ali kazneno pravo je prevladalo
Izmijenjenim zakonom također se želi cjelovitije urediti postupanja građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava budući da njihov rad dosad nije bio razrađen zakonskim odredbama. Osim toga njegov rad je otežavalo i postojanje određenih pravnih praznina koje proizlaze iz Zakona o parničnom postupku u odnosu na postupanje državnog odvjetništva. Stoga se, zbog važnosti tog odjela za zaštitu imovinskih prava i interesa Hrvatske, predlaže cjelovito uređenje njegovog rada.
Radi boljeg upravljanja uvodi se ravnatelj državnoodvjetničke uprave
Zakonodavac izmjenama želi osigurati i bolje upravljanje državnim odvjetništvima koje je dosad bilo povjereno državnim odvjetnicima i tajnicima državnih odvjetništava. Predloženim promjenama predviđa se uvođenje funkcije ravnatelja državnoodvjetničke uprave u cilju njihove afirmacije kao menadžera državnih odvjetništava.
Predlagatelj zakona smatra da je za bolje upravljanje državnim odvjetništvima bitno da se njihov rad prati sukladno prihvaćenim pokazateljima koji su razvijeni na razini Vijeća Europe (CEPEJ – Komisije za efikasnost pravosuđa), a iz kojih se mogu pratiti trendovi u pravosuđu. U tom pogledu, smatra zakonodavac, ključno je da se godišnje izvješće glavnog državnog odvjetnika strukturira na način kako to metodološki zahtijevaju moderni načini praćenja rada u pravosuđu.
>>> ‘Ukleta’ odvjetnica za ljudska prava dobitnica ‘alternativnog Nobela’
Predlaže se stoga preciznije definiranje sadržaja godišnjeg izvješća o radu glavnog državnog odvjetnika Saboru te organizaciji i uvjetima za rad državnog odvjetništva, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe.
Zbog slabog poznavanju propisa EU odjeli za praćenje pravne stečevine
Zakonom je predviđeno i institucionalno jačanje državnih odvjetništava kroz uspostavljanje odjela za praćenje pravne stečevine EU, presuda Suda EU i presuda Suda za ljudska prava, s obzirom da su uočene slabosti u poznavanju propisa EU te presuda Europskog suda za ljudska prava koje se očituju u primjeni tih propisa u radu pravosudnih tijela.
Ti odjeli bi se uspostavili u svim županijskim državnim odvjetništvima te Državnom odvjetništvu RH radi pružanja pomoći državnim odvjetnicima i zamjenicima u ispravnoj primjeni propisa EU te utvrđenih standarda zaštite ljudskih prava kroz judikaturu Europskog suda za ljudska prava.
U cilju jačanja odgovornosti, predložene su izmjene načina ocjenjivanja državnih odvjetnika i zamjenika, podizanje transparentnosti u poštivanju Etičkog kodeksa te jačanje i redefiniranje uloge pravosudne inspekcije. Pritom su uvedeni jasni kriteriji za ocjenjivanje, poput kvalitete, kvantitete i urednosti obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, što se smatra ključnim za uvođenje objektivnijih mjerila za napredovanje u sustavu državnog odvjetništva.
Novim zakonom o DOV do ravnomjernije teritorijalne zastupljenosti
Na internetskoj stranici ‘esavjetovanja‘ objavljen je i Nacrt prijedloga Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) kojim se želi dati veća kvaliteta i ravnomjernija teritorijalna zastupljenost u DOV-u.
U postojećem sastavu DOV-a, kojeg od 11 članova čini 7 zamjenika državnih odvjetnika, sudjeluju dva zamjenika glavnog državnog odvjetnika, dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika i tri zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
>>> Lucija Popov: Učinkovito pravosuđe jedan je od nužnih uvjeta za gospodarski rast
Zakonodavac je uočio da takav sastav u praksi redovno daje prednost u izboru članova DOV-a većim državnim odvjetništvima poput onih u Zagrebu i Splitu, što dovodi do koncentracije članova DOV-a iz dva najveća grada na štetu svih ostalih pravosudnih područja.
Stoga, se predloženim izmjena, želi osigurati ravnomjernija teritorijalna zastupljenost članova Vijeća, na način koji će se detaljno razraditi Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora. Pored navedenog, Zakonom se propisuje i obveza osiguranja zastupljenosti zamjenika iz kaznenog i građansko-upravnog odjela državnih odvjetništava na svakoj razini.
Predloženim izmjenama zakonodavac također želi definirati jasnija pravila za imenovanje i napredovanje zamjenika državnih odvjetnika radi daljnjeg jačanja objektivnosti u provedbi tih postupaka, ojačati odgovornost državnoodvjetničkih dužnosnika, postrožiti uvjete za napredovanje.
Radi jačanja neovisnosti državnog odvjetništva predlaže se izostavljanje ovlasti ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za državne odvjetnike. Također, radi boljeg upravljanja državnim odvjetništvima predlaže se ograničenje mandata državnih odvjetnika na najviše dva puta kako bi se što većem krugu zamjenika otvorila mogućnost za kandidiranje na dužnost državnog odvjetnika.