U vrijeme kada su gotovo svi, u manjoj ili većoj mjeri, ovisni o dijeljenju svog života i raznog sadržaja na društvenim mrežama, rijetko tko je svjestan da online život ima svoju cijenu. Nije tu samo riječ o utjecaju na ljudsku psihu i sve većoj pojavi ovisnosti o društvenim mrežama koja se ne razlikuje znatno od ovisnosti o narkoticima, već se radi i o posljedicama za cijeli planet, piše John Harris, kolumnist Guardiana.
U nedavno objavljenoj knjizi ‘Novi mračni vijek‘ autor James Bridle spominje japansko istraživanje u kojemu je istaknuto kako će do 2030. godine potrošnja energije za potrebe pružanja digitalnih usluga nadmašiti kapacitet trenutne generacije. Bridle navodi i američki izvještaj iz 2013. koje ukazuje da gledanje video sadržaja u trajanju od sat vremena koristeći tablet ili pametni telefon u tjedan dana potroši otprilike jednaku količinu energije poput dva hladnjaka u prosječnom kućanstvu.
>>>UN objavio najdramatičniji izvještaj o globalnom zatopljenju
Podatkovni centri uskoro će, ako se nešto ne promijeni, emitirati više ugljičnog dioksida nego cijela zrakoplovna industrija. U svojoj knjizi Bridle spominje i ogromne količine električne energije koje se troše na razmjenu Bitcoina, što u godinu dana emitira količinu ugljičnog dioksida ekvivalentnu onoj koju emitira milijun transatlantskih letova.
Za klimatske promjene djelomično je kriv i internet stvari jer povećanjem uređaja koji se svakodnevno koriste, što se odnosi na televizore, alarmne i rasvjetne sustave, kao i moderni transportni sustavi koji konstantno emitiraju i primaju podatke. Jednom kad će autonomni automobili postati svakodnevna pojava na cestama, protok podataka enormno će se povećati. Istovremeno, uvođenje interneta i popratnih tehnologija u zemljama u razvoju dodatno će pogoršati stvari.
>>>Svjetska banka: 140 milijuna ‘klimatskih migranata’ do 2050. godine
Prije samo deset godina bombardirali su nas upozorenjima da se isključivanjem televizora i radija možemo boriti protiv klimatskih promjena. No, što možemo napraviti danas kada postoji još veća potreba za borbom protiv klimatskih promjena, dok istovremeno svi uređaji konstantno komuniciraju s udaljenim mega računalima trošeći pritom enormne količine energije?
Tvrtke Silicijske doline, inače veliki potrošači energije, itekako su svjesne važnosti zaštite okoliša. Iz Facebooka su obećali da će, prije ili kasnije, za svoje poslovanje koristiti energiju iz 100 posto obnovljivih izvora, dok Google ističe da su već postigli taj cilj. Ista stvar je i s Appleom.
>>>U atmosferi otkriven porast kemikalije zabranjene još 1987.
Ali i među velikim tech tvrtkama postoji ona čije poslovanje zabrinjava. Riječ je o Amazonu koji širi svoje podatkovne centre zbog čega je na meti aktivista. S margina industrije javlja se poneki glas koji opisuje kakva nas budućnost očekuje. Taj glas i upozorava na potrebu za racionalnijim korištenjem interneta, što znači i manje streaminga videa.
Ono na što oni upućuju je da zagrijavanje pametnih telefona odlično ocrtava globalno zatopljenje.