Državna statistika prošlog je tjedna razotkrila svu obmanu Vladina snižavanja PDV-a za neke grupacije proizvoda. Iz Banskih dvora slavodobitno se najavljivalo da će novogodišnje skidanje PDV-a s 25 posto na 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće, jaja, pelene i bezreceptne lijekove rezultirati pojeftinjenjem od 9,4 posto. Uzalud smo upozoravali da će tih desetak posto podijeliti trgovci i proizvođači, a da će to najmanje pomoći najsiromašnijima, koji najveći dio svog budžeta troše upravo na te, ključne prehrambene proizvode.
Premda su mediji prvih dana siječnja zabilježili pad cijena nekih proizvoda i desetak posto, brzo su se zasitili kontrole, umorili se i odustali. I, umjesto pojeftinjenja, u siječnju smo dobili stagnaciju cijena prehrambenih proizvoda, koji su na mjesečnoj razini pojeftinili 0,9 posto, a na godišnjoj čak i poskupjeli 0,4 posto. Dakle, efekt skidanja PDV-a bio je jedna veeelika nula.
Samo je voće u siječnju bilo 2,3 posto jeftinije nego u prosincu, a 9,9 posto jeftinije nego prije godinu dana. To je dakle više odraz stanja na svjetskom tržištu, uroda i sezonalnosti. Statistika je zabilježila i pad cijena mesa 1,7 posto na mjesec (3,5 posto na godinu). No riba je poskupjela 1,2 posto (1,9 posto), mlijeko, sir i jaja 1,6 posto (0,2 posto), a povrće čak 4,6 posto na godišnjoj razini (1,4 posto na mjesečnoj).
Naravno, Vlada ne smije diktirati cijene na slobodnome tržištu, ali isto tako ne bi smjela obmanjivati birače, i to baš lažnim porukama usmjerenim na socijalno najugroženije i najosjetljivije skupine. Da su im Andrej Plenković, Zdravko Marić i ekipa doista imali namjeru pomoći, uveli bi mehanizam crnih lista za proizvođače i trgovce koji su smanjenje PDV-a strpali u svoje džepove. No vlast takve crne liste uvodi samo za svoj džep (popis poreznih dužnika) ili kad popusti interesima jakog bankarskog lobija (registar kreditnih zaduženja).
A glasači? Oni će se na biralištima sjećati tek kampanje o snižavanju PDV-a, a ne i pravih posljedica. Tko im je kriv.