Na zanimljivom okruglom stolu na današnjem stručnom skupu Investicijski potencijal turističkog zemljišta koji se održava u Poreču, u organizaciji Hrvatske udruge turizma i Lidera, sudionici su nakon predstavljanja ključnih elemenata novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu dali svoje mišljenje i kritike. Prvenstveno su se složili da je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad turističkim zemljištem jedno od najvažnijih pitanja turističkog sektora koji čini 20 posto BDP-a.
Goran Marić, ministar državne imovine iznio je u izlaganju nekoliko ključnih promjena koje u odnosu na prethodni Zakon o turističkom zemljištu iz 2010. godine. To su prvenstveno ukidanje suvlasničke zajednice države i privatnih kompanija koju je predviđao stari Zakon, a za koju nisu bili utvrđeni nikakvi kriteriji u utvrđivanju omjera. Stoga nije u devet godina sklopljena niti jedna takva zajednica.
Definirano je zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na kojem su sagrađeni kampovi, koje nisu bile obuhvaćene prethodnim Zakonom. Prijedlog Zakona u kampovima priznaje vlasništvo zemljišta ispod objekata koji su procijenjeni. Formiraju se nove katastarske čestice s objektima koji su vlasništvo društva, a država je isključivi vlasnik neprocijenjenog zemljišta u kampovima. Društvo koje ima nekretnine u kampu ima zakonski položaj zakupnika zemljište na 50 godina.
[caption id="attachment_389689" align="aligncenter" width="750"]
Gari Cappelli i Goran Marić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Ukinuto je plaćanja koncesijske naknade, ubuduće će hotelske tvrtke plaćati fiksni zakup za korištenje zemljišta u državnom vlasništvu. Umjesto dosadašnje tri kune po četvornom metru za pola zemljišta kampa, koje je danas u suvlasništvu, i ukidanjem naplate naknade od dva posto od pola ukupnog godišnjeg prihoda kampa, predložena naknada za zakup je 12 kuna po četvornom metru. S time da svi kampovi na otocima ostvaruju 10 posto popusta na iznos zakupnine, kampovi s 4 zvjezdice ostvaruju pet posto popusta, a kampovi s 5 zvjezdica 10 posto popusta na iznos zakupnine.
Dosadašnjim načinom naplate država je godišnje uprihodila oko 30 milijuna kuna. Ako cijena u prosjeku s popustima na koncu bude 10 kuna po četvornom metru, sada bi to bilo 130 milijuna kuna. Prihodi od zakupa i prodaje zemljišta rasporedit će se na način da 50 posto ide državi, 20 posto JLS, 15 posto županijama te 15 posto Fondu za razvoj turizma, s time da jedino Fond ima obvezu namjenskog trošenja tih sredstava.
[caption id="attachment_389669" align="aligncenter" width="750"]
Veljko Ostojić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a izrazio je ispred turističkog sektora želju da ta naknada ipak bude jedan euro, da se potaknu investicije. Pohvalio je većinu predloženih rješenja i naveo nekoliko prijedloga kako ih unaprijediti.
– Službeno ćemo do 14. srpnja, do kada traje javna rasprava, poslati svoje prijedloge, a neka rješenja, o kojima valja raspraviti jesu položaj osoba upisanih kao vlasnika dijelova turističkog zemljišta koji su nekretnine stekli nakon 1. siječnja 2017. godine, način razgraničenja vlasništva kod zemljišno knjižnih čestica koje su samo dijelom svoje površine uključene u pretvorbu i privatizaciju, održivost i ekonomičnost postupaka formiranja građevnih čestica u vlasništvu države, jedinica lokalne samouprave i trgovačkog društva, šire uvažavanje dosadašnjih ulaganja u turističko zemljište kao kriterija za određivanje zakupnine itd. – istaknuo je Ostojić.
Petar Miladin, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu predložio je da se s tehničke strane, izrada parcelacijskih elaborata pojednostavi te da se jasno propiše koje će tijelo rješavati problem zbog kojeg je Zakon iz 2010. krahirao, a to je utvrđivanje suvlasničkih omjera.
- Na tome Zakoni prolaze ili padaju – istaknuo je Miladin.
[caption id="attachment_389672" align="aligncenter" width="750"]
Gari Cappelli, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Ministar turizma Gari Cappelli iznio je procjene da bi se rješavanjem pitanja turističkog zemljišta samo to u kampovima stvorile pretpostavke za investicije u visini od 1,5 do 2 milijardi eura u narednim investicijskim ciklusima. Spomenuo je da je do sada iz Fonda za turizam, u kojeg su kompanije uplaćivale koncesijske naknade, u turističku infrastrukturu uloženo oko 150 milijuna kuna te da će se iz Fonda ubuduće financirati i istraživanja o održivosti destinacija.
[caption id="attachment_389671" align="aligncenter" width="750"]
Boris Miletić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Na okruglom stolu sudjelovao je i gradonačelnik Pule Boris Miletić koji je rekao da turizam ne treba promatrati statički isključivo kroz iznose naknada. To je dinamičan sektor kojeg treba promatrati dugoročno kroz razvoj, a ne kao brzu zaradu.
[caption id="attachment_389716" align="aligncenter" width="750"]
Danijela Križman Pavlović, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Danijela Križman Pavlović s Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković kazala je da je najveća prednost ovog zakona što će povećati konkurentnost Hrvatske s obzirom na to da smo po konkurentnosti što se tiče pravne regulative od 137 zemalja na 132. mjestu.
Marić se nada da bi Zakon, nakon što prođe javnu raspravu i prvo čitanje u Saboru, na snagu mogao stupiti 1. siječnja 2020. godine, nakon čega svi korisnici zemljišta postaju legalni korisnici. Regulirat će svoj status i znati po kojoj cijeni i na koliko godina će upravljati zemljištem.